Ovogodišnji izbori predstavljaju dve potpuno različite vizije Amerike – Intervju sa političkim analitičarem, Dmitrijem Milićem

Politika

Uskoro se bliži 3.novembar i ovogodišnji predsednički izbori u Americi. Najviše se priča o tome da li će pobedu opet odneti Tramp ili njegova trenutno najveća konkurencija – Džo Bajden. Razgovarali smo sa političkim analitičarem, Dimitrijem Milićem, o budućim izborima, o Trampu i još mnogo toga.

1.Šta mislite o ovogodišnjim američkim izborima? Ko ima veće šanse za pobedu – Tramp ili Bajden?Ovogodišnji američki izbori predstavljaju sukob dve u potpunosti različite vizije Amerike i njene budućnosti. Iako su izbori 2016. značajno više mobilisali ljude i štampu, ovogodišnje glasanje može odlučiti više nego prethodni izborni ciklus. U ovom momentu Džo Bajden ima prednost, ali je glavno pitanje da li će uspeti da je održi u narednih 60ak dana. Tramp je poznat u aktiviranju u foto finišu i to mu je 2016. donelo tanku, ali dovoljnu pobedu.

2.Kako komentarišete Trampov predlog za pomeranje izbora? Predlog nije utemeljen i zbog toga se od njega i odustalo. Abraham Linkoln glasanje nije pomerao ni u vreme građanskog rata, a ni Frenklin Delano Ruzvelt tokom Drugog svetskog rata. Glasanje poštom, u koje aktuelni predsednik sumnja, je legitiman način glasanja, te je i sam izabran 2016. na izborima na kojima je čak 1/4 glasova podneta poštom.

3.Ove godine biili smo svedoci protesta u Americi, koji su započeli nakon ubistva Džordža Flojda. Da li mislite da će Black lives matter imati uticaja na ishod ovogodišnjih izbora?Neredi nastali zbog rasnih pitanja imaće uticaja na glasanje. Oni će sa jedne strane mobilizovati afroameričke glasače protiv Trampa, ali će mobilisati i nesigurne i zbog nemira uplašene glasače u predgrađima u korist Trampa.

4.Donald Tramp je prokomentarisao da se Bajden ,,testira na drogu“ pre izbora. Šta je nateralo Trampa na ovakvu izjavu? Da li Bajdena smatra najvećim rivalom?U pitanju nije izjava koja se tiče konzumacije konvencionalnih narkotika i ne radi se o klasičnoj uvredi. Trampov zahtev se izvesno tiče testa na supstance koje poboljšavaju koncentraciju, s obzirom da je izrazio sumnju u to što je Bajden u svojoj poslednjoj debati sa Sandersom bio značajno bolji u odnosu na sve prethodne. Tramp smatra da je Bajden dementan i da je za poslednju debatu bio „dopingovan“, te se plaši da će to biti i slučaj u njihovoj debati 29. septembra.

5.Ako na stranu stavimo Trampa i Bajdena – Kako će se ostali kandidati kotirati na ovogodišnjim izborima?U Americi partijska scena je binarna, što je i često u državama sa većinskim izbornim sistemom. Retke su situacije kada je neki kandidat, izvan Republikanske i Demokratske stranke, uspeo da dođe do respektabilnog rezultata. Primeri su segregacionista Džordž Volas 1960ih i naftaški mogul Ros Perot 1992. Kandidati Zelenih i Libertarijanske partije će teško zabeležiti značajnije procente.

Autor: Milena Jovanović

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *