Kako su Beogradske gimnazije dobile ime?

Društvo
Na teritoriji današnje Srbije imamo veliki broj gimnazija koje za sobom imaju dugu i značajnu tradiciju. Valjevska gimnazija je u novembru 2021. godine proslavila vek i po postojanja, međutim ona nije najstarija gimnazija u Srbiji. Prva srpska gimnazija otvorena je 1792. godine u Sremskim Karlovcima, na teritoriji tadašnje Habzburške monarhije. Pored njih, imamo i Prvu kragujevačku gimnaziju koja je najstarija u užoj Srbiji. Sa radom je počela davne 1833. godine. Zatim slede Čačak, Zaječar i Šabac koje svoje obrazovane ustanove ovog tipa dobijaju četiri godine kasnije. Prvu gimnaziju Beograd dobija 1839. godine koja je stacionirana u Ulici Cara Dušana, u samom centru Beograda. Samim tim dobija naziv “Prva” odnosno “ I Beogradska gimnazija”. Međutim, gimnazije u Beogradu su jako specifične jer je svaka obeležena jednim brojem. Da li ste se ikada pitali šta znače zapravo ti brojevi? Da li prate red osnivanja? Da li je nasumično biran naziv? Danas otkrivamo koja se priča nalazi iza svakog broja beogradskih gimnazija.
I BEOGRADSKA GIMNAZIJA
Kao što smo već naveli, I beogradska gimnazija je prva gimnazija u gradu Beogradu koja je osnovana 1839. godine. Napravljena je po projektu arhitekte Milice Krstić. Zgrada je proglašena za nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture. Gimnaziju su pohađala velika imena kao što su: Ljubomir Nenadović “Čika Ljuba”, Jovan-Beli Marković, Stojan Bošković, Milutin Garašanin, Jovan Skerlić, Petar Kočić, Gavrilo Princip i mnogi drugi. Gimnaziju je 2021. godine dobila Svetosavsku nagradu, odnosno nagradu za postignute izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja i vaspitanja.
II BEOGRADSKA GIMNAZIJA
photo: wikipedia
Osnovana je 1870. godine u ime maloletnog kneza Milana Obrenovića. II Beogradska gimnazija danas nosi naziv “Filološka gimnazija”. Osnivanjem ženske gimnazije, 1909. godine ova ustanova dobija naziv “Druga muška gimnazija”. Otud i razlog zašto baš “Druga”. Ova škola je 2007. godine proglašena za školu od posebnog nacionalnog značaja. Ono što je zanimljivo jeste da su 43 profesora II beogradske gimnazije poslati članovi Srpske akademije nauka i umetnosti. Među njima su: Svetomir Nikolajević, Marko Murat, Nedeljko Košanin, Stevan Sremac, Jovan Cvijić i drugi.
photo: wikipedia
III BEOGRADSKA GIMNAZIJA
Gimnazija koja je za svoje postojanje promenila najviše imena. Osnovana je 1859. godine pod nazivom “Terazijska gimnazija”, čije je sedište bilo u nekadašnjoj privatnoj kući. Danas je smeštena u Ulici Njegoševa 15. Promena naziva ove gimnazije je bila toliko česta da su se profeosri i učenici često pitali gde su oni zapravo. Kažu da je naziv “Treća” stekla tako što je ona u jednom momentu bila muška gimnazija. U tom trenutku postojala je Druga muška gimnazija, pa su odlučila da ova gimnazija dobije naziv “Treća muška”. Nakon bezbroj menjanja imena ove ustanove, dobija finalni naziv “Treća beogradska gimnazija”. Velika imena su pohađala ovu školu kao što su: Danilo Bata Stojković, Dubravka Stojanović, Miodrag Mića Popović i mnogi drugi.
IV BEOGRADSKA GIMNAZIJA Osnovana je 1960. godine. Prilikom promene Zakona 1979. godine, ova ustanova uvodi srednje usmerno obrazovanje i vaspitanje. Kao takva integrisala se sa Trećom beogradskom gimnazijom i tako sačinjavala OVRO prirodno-matematičke struke. Finalno, 1990. godine ova ustanova ponovo uvodi sistem gimnazije, te IV beogradska gimnazija dobija naziv “četvrta” po sistemu rasta broja gimnazije u Beogradu.
photo: wikipedia
V BEOGRADSKA GIMNAZIJA Prva ženska realna gimnazija osnovana je 1905. godine. To je bio prvi naziv ove ustanove. Ona je od velikog značaja za istoriju obrazovanog sistema u Beogradu, kao što i samo ime kaže, jer zauzima važno mesto u istoriji emancipacije žena u Srbiji. U to vreme je bio veliki uspeh izboriti se za osnivanje Prve ženske gimnazije zato što su već uveliko postojale muške gimnazije. Smatralo se da je ženska gimnazija nepotrebna, a da one koje se odluče za dalje školovanje mogu da se upišu u muške gimnazije uz odobrenje prosvetnih vlasti, za šta je bila neophodna čvrsta porodična veza. 1953.godine ukinuto je razdvajanje prema polovima, dakle ukida se Prva ženska gimnazija zajedno sa Drugom muškom gimnazijom. Druga muška gimnazija dobija naziv “Druga beogradska gimnazija”, a Prva ženska gimnazija dobija naziv “Peta beogradska gimnazija” po sistemu rasta obrazovanih ustanova u Beogradu. Spomenućemo da su neki od profesora ove gimnazije bili: Desanka Maksimović, Nadežda Petrović, Venea Bogoslavova, Marija Maga Magzinović i mnogi drugi.
photo: wikipeda
VI BEOGRADSKA GIMNAZIJA Osnovana je 1933. godine kao Šesta državna nepotpuna muška realna gimnazija u Beogradu. Naziv koji danas nosi dobila je 1990. godine, po sistemu rasta broja obrazovanih ustanova u Beogradu. Poznati učenici ove gimnazije bili su: Patrijarh srpski Pavle, Dragan Bjelogrlić, Snežana Savić, Dragan Šutanovac, Aleksandar Gajšek i mnogi drugi.
photo: sedna Beogradska gimnazija Facebooka
VII BEOGRADSKA GIMNAZIJA Ova gimnazija je prvi put osnovana 1953. godine spajanjem dve gimnazije: Šeste muške gimnazije i Treće ženske gimnazije. Već 1958. godine bila je poznata kao “Deveta beogradska gimnazija”, gde već 1987. prestaje sa radom. 25.04.2002. ponovo počinje sa radom i dobija naziv “Sedma beogradska gimnazija”, po sistemu rasta broja obrazovanih ustanova u Beogradu.
photo: wikipedia
VIII BEOGRADSKA GIMNAZIJA Ova obrazovana ustanova osnovana je 1937. godine i zvala se “Sedma muška realna gimnazija”. Dugi niz godina spajana je sa raznim školama i samim tim je naziv same gimnazije menjam, međutim, kao i do sada spomenute gimnazije, ova gimnazija je dobila naziv “Sedma” upravo po sistemu rasta broja obrazovanih ustanova u Beogradu. Danas je smeštana u Ulici Grčića Milenka.
photo: wikipedia
IX BEOGRADSKA GIMNAZIJA Osnovana je 1961. godine pod nazivom Gimnazija “Novi Beograd”. 1986.godine gimnazija postaje Srednja matematička škola “Mihailo Petrović-Alas”, u kojoj se izučavaju samo dva usmerenja, manje-više programerska. Najzad, 1990. godine, ova škola ponovo postaje gimnazija pod nazivom Deveta gimnazija “Mihailo Petrović-Alas”. Poznati učenici ove gimnazije bili su: Zoran Đinđić, Nebojša Stefanović, Dragan Đilas, Igor Rakočević i mnogi drugi.
photo: wikipedia
X BEOGRADSKA GIMNAZIJA Škola čiji je naslednik današnja Deseta gimnazija osnovana je ukazom kralja Aleksandra I Karađorđevića 1933. godine kao “Muška gimnazija kralja Aleksandra I” u Beogradu. Nakon nekoliko selidbi same ustanove kao i promene imena iste, dobija svoju konačnu lokaciju u bloku 21, pod nazivom “Deseta gimnazija Mihailo Pupin”. Ustanova nosi ime Mihaila Pupina kao znak zahvalnosti jednom od naših najvećih naučnika prirodnih nauka.
XI BEOGRADSKA GIMNAZIJA Poznata kao “Sportska gimnazija”, osnovana je 1937. godine kao “Sedma muška realna gimnazija”. Ona je tada bila najmnogobrojnija u Beogradu. Uprkos svim problemima sa kojim se ova škola susretala uspela je da zadrži svoje osnovno opredeljenje: obrazovanje učenika po programu koji osigurava nastavak školovanja na višem nivou i prohodnost za upis na univerzitete i fakultete širom zemlje. Tek kasnije, 2002. godine ova gimnazija počinje sa radom pod nazivom “Sportska gimnazija”. Svaki 29. maj ova škola beleži kao “Dan škole” u čast generala Svetomira Đukića koji je bio svestrani sportista. Bio je na čelu nekadašnje olimpijske selekcije Kraljevine Srbije, a pored toga predvodio je jugoslovenske sportiste na Olimpijskim igrama 1920.,1924., 1928. i 1936. godine.
photo: wikipedia
XII BEOGRADSKA GIMNAZIJA Godine 1982. škola je postala “Obrazovano-vaspitna radna organizacija za struku kutlure i informisanja Dimitrije Tucović”. Ustanova je radila po sistemu usmerenog obrazovanja do 1990. godine kada gimnazija svoj naziv na “Dvanaesta beogradska gimnazija”, po sistemu rasta broja obrazovanih ustanova u Beogradu. Ono što je zanimljivo jeste što đaci ove gimnazije od 2012 godine samostalno uređuju i izdaju časopis pod nazivom “XII Galaksija”.
photo: wikipedia
XIII BEOGRADSKA GIMNAZIJA Osnovana je 1941. godine pod nazivom “Državna nepotpuna mešovita realna gimnazija”. 1964.godine pod gimnazija nazivom “Gimnazija-Beograd”, zvanično počinje sa radom u ustanovi u kojoj se i danas odvija nastava, u beogradskom naselju Banovo brdo. Nakon nekoliko menjanja naziva ove ustanove kao i selidbe iste, 1991. godine, gimnazija dobija naziv “Trinaesta beogradska gimnazija”, po sistemu rasta broja obrazovanih ustanova u Beogradu.
Ovaj naziv nosi sve do danas.
photo: Facebook
XIV BEOGRADSKA GIMNAZIJA Ovo je škola opšteobrazovanog tipa koja je sa radom počela 1935. godine. Usled promene ustava i zakona, kao i do sada spomenute škole, ova škola je nekoliko puta promenila naziv kao i lokaciju same ustanove. Zvanični naziv “Četrnaesta beogradska gimnazija” dobija 1990. godine, locirana u samom centru Beograda. Poznate ličnosti koje su pohađale ovu gimnaziju su: Jelisaveta Seka Sablić, Miloš Biković, Dragana Šarić, Mira Adanja Polak, Nenad Stojković i mnogi drugi.
XV BEOGRADSKA GIMNAZIJA Osnovana je 1991. godine, ali bila je pod patronatom XIII beogradske gimnazije. Gimnazija dobija naziv “Petnaesta beogradska gimnazija” po sistemu rasta broja ustanova u Beogradu i probija se kao samostalna gimnazija usled rasta broja upisanih đaka svake nove školske godine. Gimnazija menja svoj naziv u “Gimnazija Patrijarh Pavle” 2016. godine, locirana u Beogradu na Labudovom brdu.
Kao što smo imali prilike da vidimo, svaka gimnazija u Beogradu nosi dugu tradiciju za sobom. Svaka je posebna na svoj način. Redni brojevi ispred svake gimnazije nisu tek tako tu. Nasumično biranje nije bila opcija, već isključivo rast obrazovanih ustanova u Beogradu. Pored gimnazija sa rednim brojevima imamo i: Vojnu gimnaziju, gimnaziju “Sveti Sava”, Zemunsku gimnaziju, Matematičku gimnaziju, Gimnaziju “Crnjanski”,…
Autor: Milica Milojković

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *