REFERENDUM O USTAVNOM AMANDMANU: umanjenje uticaja politike ili otuđivanje od naroda?

Politika

Referendumsko pitanje glasi: „Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava Republike Srbije?“ Iza ove formulacije krije se novi način izbora sudija i tužilaca.

 

Kako bi se pravosuđe uskladilo sa evropskim zakonodavstvom, Vlada je prethodno predložila da se promeni način na koji se sudije i tužioci biraju, a Skupština je to usvojila dvotrećinskom većinom 7. juna. Raspisivanju referenduma prethodile su izmene Zakona o referendumu 25. novembra, kada je ukinut cenzus, odnosno pravilo da je neophodno da 50 odsto upisanih birača izađe na glasanje.

Venecijanska komisija je pravno savetodavno telo Saveta Evrope, koje se sastoji od nezavisnih stručnjaka u oblasti ustavnog prava. Kako se navodi u mišljenju tog tela, izmene osnovnih odredbi ovog zakona trebalo bi primeniti manje od godinu dana nakon usvajanja samo ako obezbeđuju usklađenost sa standardima evropskog izbornog nasleđa ili sprovode preporuke međunarodnih organizacija.

U mišljenju Komisija je pozdravila inicijativu Srbije za donošenje novog Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, ali i navela da neka pitanja još ostaju da se reše.

Komisija izražava žaljenje što je revizija zakona o referendumu počela tek kad je ustavni referendum bio neizbežan.

„Radi stabilnosti izbornog sistema amandmani na osnovne odredbe o referendumu treba da budu primenjeni u periodu koji je kraći od godinu dana samo da u slučaju da se obezbedi usaglašenost sa standardnima evropskog izbornog nasleđa ili primena preporuka međunarodnih organizacija“, piše u mišljenju.

 

Korak bliže Evropi

“Ustav u duhu Evrope” – rekla je Gordana Čomić, i istakla da su nove izmene korak napred ka ulasku u Evropsku Uniju. Ocenila je ovo kao evropski potez, dok ministarka evrointegracija Jadranka Joksimović poziva da se zaokruži “da” jer je to šansa koju ne smemo propustiti.

Sudija u penziji, Omer Hadžiomerović rekao je da pravosuđe ipak neće biti nezavisno, ali da je to “korak napred u odnosu na sadašnje stanje”.

 

Opozicija kaže NE

 

Većina opozicije, uprkos proevropskoj ideologiji koju zastupaju, i vrednostima Evropske Unije, poručuju građanima da izađu na referendum i zaokruže NE.

Bivši predsednik Srbije i predsednik Socijaldemokratske stranke (SDS) Boris Tadić, koji je još sredinom decembra pozvao opoziciju da se ujedini i da napravi ad-hok koaliciju za nastup na predstojećem referendumu, na kom će reći „ne“, kako je rekao, Vučićevim ustavnim promenama.

Sličnog stava je i Pokret slobodnih građana (PSG), koji je  ocenio da predloženi akt o ustavnim promenama „neće suštinski doprineti jačanju nezavisnosti pravosuđa“ i pozvao građane da na referendumu 16. januara glasaju protiv predloženih promena, a isto je učinila i Nova stranka.

„Izbor sudija i tužilaca se izmešta iz ruku narodnih predstavnika i predaje u ko zna čije ruke, pa se više neće suditi u ime naroda već u ko zna čije ime. Ukinut je cenzus od 50 odsto izašlih od ukupnog broja birača u Srbiji da bi referendum uspeo, a apsolutno je nedopustivo da se najviši pravni akt jedne države menja manjinskim brojem glasova“, rekao je Boško Obradović, poručivši nedvosmisleno poruku građanima – zaokružiće NE.

Predsednica Srpske stranke Zavetnici Milica Đurđević Stamenkovski pozvala je glasače da izađu na referendum i „odlučno kažu ne“, čiji stav dele i predsednik Radikalne stranke Vojislav Šešelj, kao i Zdrava Srbija koju predvodi Milan Stamatović.

 

Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) ocenila je da je Vojvodini i Srbiji potreban moderan Ustav „koji će biti garant decentralizacije nepodnošljivo centralizovane države“ i pozvala građane da 16. januara glasaju protiv promena Ustav Srbije u delu o pravosuđu.

Poziv građanima da izađu na referendum i glasaju protiv promena Ustava uputio je i Pokret Ne davimo Beograd.

Pojedini opozicionari pozivaju narod da idu primerom blaženopočivšeg patrijarha Pavla, koji je jedini put u životu izašao na referendum kako bi dao glas za sadašnji Ustav.

 

 

Bojkot kao opcija

 

Pojedini opozicionari su odlučili da bojkotuju.

Koalicija okupljena oko Stranke slobode i pravde (SSP), Narodne stranke (NS) i Demokratske stranke (DS) svojim članovima i simpatizerima mahom poručuje da se uzdrže od izlaska na referendum, obrazlažući takav stav nelegitimnošću Skupštine koja ga je raspisala, izostankom javne rasprave i brojnim primedbama pravnika.

Predsednik SSP Dragan Đilas izjavio je da ta stranka ne priznaje legitimitet ove Skupštine, „posebno za tako važne odluke“ i da će zato njihove pristalice pozvati da u tome ne učestvuju. Protiv izlaska na referendum je i DS, sa argumentom da “nema političkog, stručnog ni društvenog konsenzusa za promenu Ustava, kao i da nije bilo široke stručne i društvene debate o tako važnom pitanju”.

 

Razilaženje u SNS-u

 

Najviši državni zvaničnici pozivaju građane da izađu na referendum i zaokruže odgovor „da”, ali taj poziv nisu podržali svi predstavnici vlasti. Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović objavio je na svom Instagram profilu fotografiju glasačkog listića za referendum 16. januara na kojem je zaokruženo „ne“ i napisao je da će on tako glasati.

 

Ana Brnabić prekršila zakon i javno pozvala građane da glasaju za promene

Premijerka Srbije Ana Brnabić je na svom Tviter nalogu pozvala građane da zaokruže da, i izložila zašto je takva odluka važna. Tim postupkom javno je prekršila zakon i zloupotrebila svoj položaj, a razlog je i više nego paradoksalan – navodno se boreći za pravosuđe. Član 27, stav 5, Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, kaže sledeće:”

Javni funkcioneri ne mogu u tom svojstvu, niti u situacijama u kojima se nalaze povodom vršenja javne funkcije, voditi referendumsku kampanju niti mogu u svojstvu javnog funkcionera učestvovati u aktivnostima organizatora referendumske kampanje.”

 

Srbi sa AP Kosova i Metohije ne glasaju poput ostalih građana već – poštom

 

Građani Srbije su raspoređeni po biračkim spiskovima, s tim što druga pravila važe za građane sa Kosova i Metohije. Pripadnici srpske zajednice na Kosovu moći će da glasaju na referendumu – koji Srbija organizuje za promenu Ustava u oblasti pravosuđa – putem pošte ili putem Kancelarije za vezu Srbije na Kosovu, potvrđeno je iz Vlade Kosova za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Skupština takozvanog “Kosova” je na vanrednoj sednici usvojila rezoluciju koja zabranjuje održavanje referenduma Srbije na Kosovu. Za nju je glasalo 76 poslanika, nijedan protiv i jednim uzdržanim glasom.

Jedni od razloga zbog kojih će određeni deo javnog mnjenja glasati protiv promena su, kako oni kažu, to što se sud otuđuje od naroda u čije ime glasa. Stvara se zatvoreni krug ljudi koji se  odnarođuje, a narod to prepoznaje kao princip “kadija te tuži – kadija ti sudi”, odnosno da sva moć pripada određenim pojedincima, koje takođe bira sam vrh vlasti.
Prijavljeno je i da su građanima stizale nesuptilne poruke koje podstiču na izlazak na referendum i potvrdu promena, a pojedini politički čelnici su, kako je već rečeno, delili slike glasačkog listića na kojima je zaokruženo DA.

Ovakve greške su nedopustive i nezakonite, potvrđuju pravnici.

Autor: Erna Bugarin

1 thought on “REFERENDUM O USTAVNOM AMANDMANU: umanjenje uticaja politike ili otuđivanje od naroda?

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *