Srbi koji žive u različitim delovima naših krajeva, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, svi pričaju istim jezikom, ali sa većim ili manjim razlikama u govorima određenog kraja. Dijalekti srpskog jezika se govore na teritoriji Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Postoji pet dijalekata srpskog jezika: šumadijsko-vojvođanski, istočnohercegovački, zetsko-južnosandžački, kosovsko-resavski,prizrensko-timočki. Svaki od njih zauzima odredjene delove Srbije.
Šumadijsko-vojvođanski dijalekt pripada grupi mlađih štokavskih dijalekata. Govori se u severnim oblastima Republike Srbije, a naziv je dobio po prostiranju na područjima Šumadije i Vojvodine. Obuhvata središnje delove Šumadije, do Mačve i Pocerine prema zapadu, a prema severu obuvata ceo Srem, veći deo Bačke, kao i sredenje i severne delove Banata. Takođe se govori i među Srbima u Rumuniji, kao i među Srbima u Mađarskoj. Šumadijsko-vojvođanski govor ima četiri akcenta.Njima je blizi izgovor „Di ste?“ umesto „Gde ste?“.
Istočnohercegovački je mlađi štokavski dijalekat srpskog jezika ijekavskog izgovora. Njime se govori u istočnoj Hercegovini, Crnoj Gori, zapadnoj Srbiji i Hrvatskoj. Bez obzira na novonastale razlike između jezika u te četiri zemlje, istočnohercegovački se koristi kao standardni u sva četiri jezika zbog svoje najveće rasprostranjenosti i naprednosti u odnosu na sve ostale dijalekte srpskohrvatskg jezika.
Zetsko-južnosandžački je je ijekavsko-ekavski dijalekat srpskog jezika kojim se govori i u Crnoj Gori. Akcentacija u ovom dijalektu je starijeg tipa.Poznati pisci koji su pisali ovim dijalektom su uglavom iz Crne Gore, a najpoznatiji među njima bio je Petar II Petrović Njegoš sa njegovim delima „Gorski vijenac“ i „Luča Mikrokozma“.
Kosovsko-resavski je staroštokavski dijalekat kojim se govori u centralnom području Srbije. To je dijalekat kojim se govori u Metohiji, na Kopaoniku, dolinom Zapadne i Velike Morave, u istočnoj Srbiji (Negotin, Zaječar) i istočnom Banatu . Oni recenicu „Bio sam u školi.“ izgovaraju: „Bio sam u školu.“ Ili „Bio sam u škole.“
Prizrensko-timočki dijalekat je skup dijalekata staroštokavskog narečja kojim se govori od Timoka do Prizrena. Deli se na tri poddijalekta: prizrensko-južnomoravski, svrljiško-zaplanjski i timočko-lužnički. Recimo, pripadnici ovog dijalekta kazu:„Razgovara od dete“ što znači: „Razgovara o detetu.”
Autor:Marija Bozic
