Srbi u Masoneriji

Društvo

Dugo se u našoj svakodnevici pominje pojam „masoni“. Obzirom da ne znamo svi tačnu definiciju ovog pojma, donosimo pogrešne zaključke o njegovom značenju.

Masoni ili poznati kao „slobodni zidari“ predstavljaju tajnu sinkretističku sektu koja se sastoji od bratskih organizacija koje poreklo vode od mesnih bratstava kamenorezaca.

Ono što je jedna od osnovnih obeležja ove organizacije jeste loža. Masonska loža je osnovna organizaciona jedinica slobodnog zidarstva. Ona se redovno sastaje kako bi sprovela uobičajene formalnosti bilo koje manje organizacije(plaćanje računa, organizovanje društvenih i dobrotvornih događaja, izbor novih članova itd…)

Danas, samim razvitkom tehnologija, ažurirao se i pristup i ložama. Naime, danas zainteresovani pronalaze mesnu ložu preko interneta. Dužnost kandidata je da zatraži pridruživanje. Jedan od koraka jeste upitnik, nakon kog sledi i intervju u cilju procene sposobnosti kandidata. 

Kao i u ostalim organizacijama, i kod masona postoje određeni uslovi. Neki od njih jesu da kandidat bude slobodan i da poseduje dobar karakter. Takođe postoji i uslov starosti, koji je itekako bitan da bi se članovi delili na osnovu toga. Osnovna pretpostavka je da kandidat treba da bude zrela odrasla osoba. Poznato je i da članovi plaćaju određenu članarinu- oko 150 evra godišnje.

Dok u svetu broj masona iznosi oko šest miliona, u Srbiji njihovo bratstvo broji oko 1.500.

Što se tiče pojave slobodnog zidarstva u Srbiji, svoje korene ostavlja u poslednjim decenijama 18. veka i veruje se da je prva masonska loža u Beogradu osnovana u tom periodu i da je sedište imala u Beogradskoj tvrđavi.

Najpoznatiji masoni na našim prostorima pre 18. veka kako navode izvori, bili su Stevan Stojanović Mokranjac, Stevan Sremac, Sima Milutinović Sarajlija, Svetomir Nikolajević, i mnogi drugi.

U Srbiji postoji 10 masonskih loža. Regularna Velika loža Srbije ima stalne hramove u Beogradu, Zemunu i Novom Sadu, kao i određen broj takozvanih privremenih hramova. Predvode ih Veliki majstor Lukas Rasulić, neurohirurg Kliničkog centra Srbije i profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

„ Diskrecija je neophodna jer su masoni kroz istoriju bili suočeni sa progonima,a suština slobodnog zidarstva je da pojedinac može radom na sebi i uticajem na svoju okolinu da učini svet boljim i pravednijim“, izneo je jednom prilikom Tahir Hasanović, biznismen i veliki sekretar za međunarodne odnose RVLS.

Autor: Milena Vlajić

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *