Druga bitka na Kosovu 1448

Društvo

Šest decenija nakon boja na Kosovu, kada je došlo do sukoba Srpske i Osmanske vojske na Vidovdan 1389. godine, odigrala se još jedna bitka na istom mestu. Iako u prvoj bitci nije bilo pobednika, u drugoj su hrišćani doživeli poraz.

Kako je uopšte doščo do ponovnog sukoba na Kosovu? Njemu su prethodile tri bitke koje su Krstaši vodili protiv Osmanlija, 1442. i 1443.godine. Turska vojiska je 1439. godine krenula u osvajanje srpske Despotovine, koju je ubrzo i osvojila. Najduže su se održali Smederevo, koje je palo 3 meseca nakon početka napada i Novo Brdo koje je palo 1441. godine. Despot Đurađ Branković se povukao u Ugarsku, ali nije odustajao od želje da povrati Despotovinu.

  1. stvorena je koalicija sa idejom da se povrati depostovina od Turaka. Na čelu, kao vojni komadant bio je Janjoš Hunjadi. 1443. na jesen hrišćani su pobedili Turke kod Niša, a najveći šok za sve bio je Đurađ Kastriot Skenderbeg, koji je bio sultanov pouzdanik, a u toku bitke je promenio stranu. Nakon ove bitke, napušta Tursku i vraća se u Albaniju, gde ponovo prihvata hrišćanstvo.

Početkom zime pala je i Sofija, Srbi su počeli da se povlače kako je pocčela zima, međutim došlo je do novog sukoba kod Kunovice, bila je to jedna od najvećih hrišćanskih pobeda u ovom ratu.

Ohrabljeni zbog prethodnih uspeha, oni se vraćaju na boj i ponovo kreću na Turke, međutim ovog puta Srbi im se nisu pridružili, u bici kod Varne, hrišćani su doživeli težak poraz. Mađarski kralj je poginuo, dok se Janjoš Hunjadi jedva spasao. 

Bitka na Kosovu 1448. godine odigrala se upravo zbog želje Janjoša da se osveti za poraz koji su doživeli kod Varne.

Kada je Huljandi procenio da je pravi trenutak da napadne Osmanlije i tako ih suzbiju sa Balkana. Njegova taktika je bila da ode na Kosovo gde bi se spojio sa Skenderbegovim snagama i kasnije tako udruženi da napadnu Murata II.

Međutim Murat drugi, napao je mađarske snage i pre nego što su uspele da se spoje sa svojim saveznikom. Srpski despot Đurađ Branković nije učestvovao u ovom pohodu, jer je smatrao da su Osmanlije suviše jake. To je uvredilo Huljandija koji se zbog toga sve vreme pohoda, u Srbiji ponašao kao na neprijateljskoj zemlji. Njegovi vojnici su pljačkali i palili, ostavljajući pustoš za sobom.

Zbog toga ga je despot Đurađ zarobio pri povlačenju sa Kosova,a od Mađarske je tražio novac za štetu koju su učinili na srpskoj teritoriji. Kada su OSmanlije tražile depostu da im preda Janjoša on nije hteo, već je prihvatio otkup od Mađara, a njegovog sina je još držao u zatočeništvu.

Nakon ovog poraza, okončani su svi pokušaji hrišćana da ih proteraju sa Balkana, više su vodili defanzivne borbe protiv Osmanlija.

Iako je većini prva asocijacija na Kosovski boj, onaj koji se odigrao 1389. godine, mnogo značajniji za Evropu je drugi. Zato što je on bio jedan od najvažnijih za konačno proterivanje Turaka iz Evrope, posle toliko godina ropstva.

Autor: Teodor Vujanović

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *