Ljudi koji su nekada sanjali da osvoje celi svet, našli su se na optuženičkim klupama u sudnici broj 600 Palate pravde u Nirnbergu.
Pre 76 godina pred sud u Nirnbergu izvedeni su najveći nacisti i bliski Hitlerovi saradnici. Taj proces je bio odgovor na sve dotadašnje nezamislive zločine, a Nimberški procesi imali su uticaj i na stvaranje Haškog suda, piše Deutsche Welle.
Kraj rata je Nirnberg, drugi po veličini grad Bavarske, dočekao u ruševinama. Grad, u kojem su nacisti slavili pompezne partijske Kongrese, tada je postao sudska arena, mesto na kojem se Hitlerovim bliskim saradnicima izriču presude i zadovoljava pravda.
U fokusu pravosuđa su agresorski ratovi, masovna ubistva i dvanaest godina diktature. Pobedničke sile SAD, Sovjetski Savez, Velika Britanija i Francuska osnovale su u tu svrhu Međunarodni vojni sud. Podignute su optužnice protiv 24 glavna ratna zločinca.
Neki od glavnih sledbenika Hitlera bili su: vrhovni zapovednik vazduhoplovnih snaga Herman Gering, Hitlerov privremeni zamenik Rudolf Hes i ministar spoljnih poslova Joahim fon Ribentrop. Optuženi su za zaveru protiv svetskog mira, planiranje, pokretanje i vođenje agresorskog rata, povrede običaja ratovanja i zločine protiv čovečnosti. Nacističke organizacije poput SS ili Gestapoa takođe su optužene kao zločinačke organizacije.
Međutim, najgori zločinci nisu izvedeni pred sud: Hitler, šef SS Hajnrih Himler i ministar propagande Josef Gebels počinili su samoubistva.
Organizaciono, Nirnberški sudski procesi pravno nadmašuju sve što je do tada bilo poznato. Tokom 218 dana sud je saslušao 240 svedoka i uzeo na uvid više od 300.000 pisanih izjava. Zapisnik sa saslušanja sadrži 16.000 stranica.
Bez procesa u Nirnbergu teško bi bio zamislivi sudovi koje su kasnije uspostavljale Ujedinjene nacije, poput Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji ili suda za zločine u Ruandi i Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.
Švajcarski ekspert za međunarodno pravo i specijalni izvestilac UN za pitanja torture Nils Melcer je u intervju za DW osudio „globalnu eroziju ljudskih prava“. Kaže da je katastrofalno što Sjedinjene Države zaposlenima u međunarodnom sudu prete novčanim kaznama ako vrše istrage protiv američkih vojnika.
„Ako upravo ta zemlja nije spremna da odgovara za ratne zločine za koje postoje neupitni dokazi, onda imamo veliki problem“ kaže Melcer.
Autor: Anđela Golijanin