Život i smrt Ludviga II Nemačkoj

Društvo

Tokom devetog veka je bio kralj Bavarske i kralj Istočne Franačke, a poznat je i kao treći sin cara Luja Pobožnog i unuk Karla Velikog.

Rođenjem četvrtog sina, Karla Ćelavog, došlo je do problema oko teritorija. Naime, Ludvig I i njegova starija braća su već imali dodeljene teritorije kojima su vladali, ali mladi princ je isto hteo da vlada.

Car Luj I Pobožni je želeo da oduzme teritorije svojih starijih sinova i da ih preda najmlađem, međutim, Ludvig i njegov brat Lotar su se usprotivili tome. Ipak, Luj I Pobožni se nije predao i uspeo je da Karlu Ćelavom opštim dogovorom bude dodeljena cela Francuska.

Nakon smrti Luja Pobožnog, nastaje rat oko nasledstva. Ovog puta je Lotar hteo da vlada svim teritorijama, pa su se Ludvig I i Karlo Veliki udružili. Pobedili su Lotara I u bici kod Fontnoa 25. juna 841. godine. Zakletvom iz Strazbura, dva brata su potvrdila savez, a rat je završen Verdenskim sporazumom u avgustu 843. godine. Tim sporazumom Karlo Ćelavi dobija zapadnu Franačku, odnosno Francusku i Špansku marku do reke Ebro. Ludvig I Nemački dobija istočnu Franačku, tj. današnju Nemačku. Lotar I je zadržao carsku titulu i dobija Italiju.

Nakon Lotarove smrti, Ludvig Nemački je bio kandidat za istu krunu, pa na vest o krunisanju Karla Ćelavog napada njegove posede. Karlo Ćelavi je bio prisiljen da se brzo vrati u Francusku.

Godine 852. poslao je Ludviga Mlađeg u Akvitaniju, jer vlastela u Akvitaniji više nije htela da  Pipin, Ludvigov stariji brat, vlada. Od 854. više puta je pokušavao da obezbedi tron Zapadne Franačke. Plemići Francuske su bili ogorčeni vladavinom Karla Ćelavog, pa su 858. godine pozvali Ludviga I Nemačkog da svrgne Karla Ćelavog sa trona. Ludvig I je napao Zapadnu Franačku, a Karlo Ćelavi nije uspeo da dobije podršku vojske, pa je bio primoran da pobegne u Burgundiju.

Karla Ćelavog spašava podrška biskupa, koji su odbili da krunišu Ludviga I Nemačkog za kralja Zapadne Franačke.

Bolest je uhvatila Ludviga Nemačkog u toku rata sa Moravcima. Iskoristivši priliku, Karlo Ćelavi,  zauzeo je celu Lotaringiju. Kada se Ludvig Nemački oporavio pozivao se na dogovor preteći ratom. Sporazumom iz Marsena podelili su Lotaringiju.

Došlo je vreme da Ludvig preda teritorije svojim sinovima. Karlomanu Bavarskom predaje, 864. godine, kraljevstvo Bavarsku. Već sledeće godine, 865. godine, Ludvigu Mlađem predaje Saksoniju sa Frankonijom i Tiringijom, a Karlu Debelom predaje Švabiju sa Retijom.

Ludvig I Nemački je svoj život završio tokom priprema za rat 28. avgusta 876. u Frankfurtu, a njegovi sinovi nisu menjali teritorije koje im je otac namenio. Čuvši za smrt Ludviga I, Karlo Ćelavi je pokušao da zauzme Nemačku, ali je poražen od strane Ludvigovih sinova u bici kod Andernaha 8. oktobra 876. godine.

Autor: Nevena Kalezić

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *