Šta je to autofagija i kako utiče na naš organizam?

Društvo

Autofagija je nastala kada je japanski profesor Yoshinori Ohsumi, dobio Nobelovu nagradu iz medicine 2016. godine za proces autofagije, odnosno, unutarćelijskog sistema za reciklažu.
Ovo otkriće se smatra za jedno od važnijih u poslednje vreme, naročito kada govorimo o razumevanju istraživanja bolesti kancera, diabetesa ( tip 2) ili Parkinsonove bolesti.

Autofagija predstavlja proces u kojem se ćelije u okviru našeg organizma rešavaju otpada  i recikliraju oštećene i bolesne ćelije tako što ih „pojedu“. Prostije rečeno, kada naš organizam ne dobija hranu izvesni deo vremena, on „jede“ sebe kako bi dobio potrebnu energiju. Nakon toga organizam počinje da izbacuje sve toksine i neželjene materije iz organizma.
Glavni pokretač autofagije jeste post. Neophodno je provesti odredjeni broj sati bez unosa hrane, najčešće od 12 do 16h.
Kako bi ova vrsta suzdržavanja bila što lakša, najčešće se preskače večera, jer nam uveče ujedno treba i najmanje energije.

„Doručak pojedi sam, ručak podeli sa nekim, a večeru daj neprijatelju“ je jedna od ključnih starih umotvorina koja najbolje opisuje ovaj režim ishrane.
Doručak je najbitniji obrok, jer nam daje energiju koja nam je neophodna za ceo dan, ručak prema ovom principu bi trebao da bude minimalno 5h nakon doručka, a užina u međuvremenu ukoliko je potrebna.
Suština autofagije nije gladovanje, već da čovek rasporedi svoje obroke, kako bi mu se organizam privikao na novi režim ishrane.
Ne postoje sastojci koji se izbegavaju kao što je slučaj kod raznih dijeta, ali ne treba se prejedati ili preterivati.

Postoji niz razloga zašto je autofagija dobra. Prvenstveno, činjenica je da ona deluje preventivno na maligne bolesti. Tumorske ćelije se u procesu autofagije prepoznaju kao višak i organizam ih sam reciklira.
Unutarćelijski sistem za reciklažu  radi sa dva ključna hormona: glukagonom i insulinom. Osobe sa dijabetesom ili hipoglikemijom imaju problema u regulisanju insulina. Kada postite, ispuštate insulin i povećavate glaukon koji stimuliše autofagiju.
Jedna od bitnih stavki autofagije jeste što podmlađuje organizam, čuva naš nervni sistem i što se bori sa raznim bakterijama i virusima.

Autor:Anđela Golijanin

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *