Danas je Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanstvu

Društvo

Hrišćanii koji slave Uskrs po julijanskom kalendaru danas obeležavaju Veliki petak. Najtužniji dan u hrišćanstvu. Verovanja kažu da je na današnji dan Isisu Hrist razapet na krstu na Golgoti. Pontije Pilat je osudio Isusa Hrista ,  i to sa dva razbojnika. Dok su ga raspinjali Isusu je rekao „Oprosti im Bože, ne znaju šta rade.“  Narod i  vojnici su verovali da je to ispravno, nisu bili svesni da zaista kažanjvaju božijeg sina. Tom rečenicom treba i mi da se vodimo. Nekada ljudi misleći da čine dobro ustvari učine loše a ne znaju da su pogrešili.

 

Ono što je specifično za taj dan je da nema liturgije i ne čuju se crkvena zvona, već se čitaju  delovi jevanđeja o događajima na dane Stradanja. Onda ne peva se i  i ne veseli se od Velikog četvrtka do Uskrsa. Na Veliki petak je običaj da se farbaju jaja. Najpre cvrenom bojom.I prvom crveno jaje koje se ofarba čuva se godinu dana i to se zove „čuvarkuća“. Ono služi da čuva kuću i ukućane.Veruje se da može oterati zle sile i demone. Da donosi blagostanje i sreću u kuću i zato se čuva u svakoj kući na posebnom mestu. Veruje se da čuva dom od spoljnih nesreća. Postoji običaj kada se ofarba novi čuvar  da se staro baci u reku kako bi se tako odbacila sva nevolja i bolesti.

 

Na Veliki petak se poštuje strog post. Ne jede se riba, u kući se ne pali vatra. Veruje se da se ne sme da se kuva i mesi hleb. Ali je običaj da se baš tog dana kalemi voće . Takođe postoji verovavanje da na današnji dan ne treba jesti koprive.Žene nikako ne uzimaju iglu u ruke kako se ne bi pojavili plikovi na rukama.Strogo je zabranjeno da se pije vino. Zato što simbolizuje Hristovu krv koji je na  Veliki petak prolivena. Jeste veliki praznik i ne bi trebalo ništa da se radi osim kuvanja jaja, ali u nekim mestima se veruje da treba počistiti kuću i to metlom kako bi se isteralo sve što ne valja iz kuće.

 

Patrijarh Porfirije i vladike Srpske pravoslavne crkve  su sinoć u vaskršnjoj poslanici poručili :“Ne dopustimo da nam praznik Vsrsenja Hristova bude praznik običaja, kao što često čujem, već praznik novog života, nov nade, nove tvari.“ Takođe su pozvali na jedinstvo i slogu.

Autor:Aleksandra Lazić

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *