MEŠA SELIMOVIĆ ROĐEN JE NA DANAŠNJI DAN Govorio je da je po nacionalnosti Srbin

Kultura

„Ne menjaj svoju prirodu.Neki jure za srećom, drugi je stvaraju.Kada ti život stvori hiljadu razloga za plakanje, pokaži mu da imaš hiljadu razloga za osmeh.“

  • Meša Selimović

Svoju karijeru je započeo u kasnim tridesetim godinama, ali ništa nije propustio u svom stvaralštvu, jer je njegovo životno iskustvo doprinelo da stvori izuzetna dela.Rođen na današnji dan, pisac Meša Selimović je ostavio neizbrisivi trag u posleratnoj književnosti, kao i bosanskohercegovačkoj, tako i u srpskoj književnosti.Detinjstvo obeležava  emocionalne udaljenosti sa ocem, ali mu to daje podlogu da izrasta u jaku i stabilnu osobu.Pored književnosti, voleo je fudbal, harmoniku i gitaru.Upisuje Filozofski fakultet u Beogradu 1930.godine.Nadimak po kome je poznat je upravo dobio na fakultetu.

Predavao je kao profesor u gimnaziji u Tuzli, koja danas nosi ime po njemu. Dolaskom u Sarajevo postaje docent Filozofskog fakulteta, angažovao se  kao šef dramske sekcije Narodnog pozorišta i urednik izdavačke kuće „Svjetlost“ i umetnički direktor „Bosna-film“.Za okolinu je bio jako nezgodan, jer ih je svojim stavom provocirao, da bi iznedrio neke reakcije i situacije u kojima je nalazio inspiraciju za stvaranje.Dobitnik je mnogobrojnih nagrada, NIN-ova nagrada, Goranova nagrada, Njegoševa nagrada.Od 1988.godine se dodeljuje „Nagrada Meša Selimović“ za roman godine.Bio je izuzetan romansijer,esejista i pripovedač.

Pre odlaska u Sarajevo,kratko je boravio u Beogradu, a posle boravka u Sarajevu dolazi u Beograd, u kom i umire.Za sebe je govorio da je Srbin i da su njegovi preci tokom 17.veka prešli u islamsku veru zbog uticaja okoline i Mešin otac se izjašnjavao kao Srbin muslimanske vereispovesti.Bio je stalni član Komunističke partije Jugoslavije.

Remek delo njegovog stvaralštva je zasigurno „Derviš i smrt“ koje pripada posleratnoj književnosti.U kom se govori o pojedincu i vlasti i životu i smrti.Stradanje njegovog brata na Golom otoku i njegove nemoći da ispravi nepravdu i neistinu koja je zadesila njega i njegvou porodicu, inspiriše ga i najavljuje delo.Delo se smatra i manifestom na Titov režim, koji je svoje neistomišljenike sklanjao na brutalan način.

Autour: Marija Lilić

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *