Čudesna planina- Rtanj

Društvo

Veruje se da ni jedna planina u Srbiji ne može da ostavi tako snažan utisak kao što to može  čudesna planina Rtanj. Svojim pejzažima, koji oduzimaju dah i misterijama koje skriva, Rtanj  je zanimljiva i velika atrakcija među turistima svih regiona.  

Za ovu prirodnu piramidu u Istočnoj Srbiji, veruje se da je iznutra šuplja, a svaki prolaz u nju  je zatvoren, jer se veruje da ova misteriozna planina poseduje moći i krije mnoge tajne  unutar nje. Jedna od neobičnosti je da umesto da je energija, kao kod svake piramide,  usmerena ka vrhu, ova planina svoje talase šalje u podnožje.  

Iako su istraživanja ove planine počela krajem 20. veka, Rtanj je poznat milenijumima  unazad.  

Smatra se da Rtanj svojim vrhom upija energiju i ta energija isijava i “upijaju“ je oni kojima je  potrebna, a dejstvo ove energije najbolje se može osetiti na Svetilištu, zvanom ,,Vrelo“ 

Veruje se da zbog talasa koje ova planina “isijava“, preporučuje se da tehnologija ne bude u  blizini , jer na ovom mestu telefoni se mogu napuniti ili isprazniti, foto-aparati neće moći da  se upale, ukoliko parkirate blizu senzori na kolima neće raditi ili će se svi uključiti u isto  vreme, a kamere će podrhtavati na potpuno ravnoj i mirnoj površini. 

Rtanj je zaštićeno bogatstvo prirode, ovde se nalaze retke vrste životinja i biljaka, po kojima  su poznati Rtanjski čajevi.  

Nedaleko od ,,Svetilišta“, nalazi se hotel ,,Ramonda“ koji, iako odiše modernijim dizajnom,  ne remeti lepotu planinskog pejzaža, a zahvaljujući njemu, feniks biljke poput romonda  serbika, posle dugogodišnjeg “mirovanja“, ponovo će ukrasiti ovu planinu.  

Početkom 20. veka, vlasnici rudnih polja u okolini Rtnja postaje porodica Minh. Ova porodica  je imala velikog udela u uređenju i očuvanju planine. Porodica je za potrebe zaposlenih  gradila udobne zgrade, oformila ambulantu, prodavnicu sa namirnicama, bioskop kao deo  Sokolskog doma, školu skijanja sa žičarom, kao prvu privatnu školu u Srbiji. Velika pažnja bila  je na uređenost naselja, pa je Rtanj imao uređene parkove sa velikim brojem različitih vrsti  biljaka. 

Greta, jedna od članica porodice Minh, zaslužna je za današnje gostoprimstvo u ovom  hotelu, svojim gostoprimstvom i svojom brigom, meštani veruju da je tajna gostoprimstva ta  da svaki gost može biti bog, samim tim zaslužuje najbolji tretman. U hotelu “Ramonda“  zaposleni daju sve od sebe da njihovim gostima bude pružen potpun užitak. Zaposleni su  uglavnom meštani, a svako od njih ima znanje o Rtnju i okruženju tako da vodiči gotovo da  nisu ni potrebni. 

Veliki značaj pridaje se prirodi, njenoj mističnoj energiji, koja je na Rtanj uspela da  privuče putnike iz najrazličitijih krajeva sveta.

Pored planinarenja i “punjena baterije“ na Svetilištu, kao preporuku za obilazak  možete dobiti potpuno autentično selo Ilino, koje prikazuje seoske sredine Istočne  Srbije.  

U blizini planine, na opštini Boljevac nalazi se druga najduža pećina u Srbiji – Bogovinska  pećina, koja je duga oko 6.000 metara, a krasi je bogat pećinski nakit po kojem je poznata. U blizini se, takođe nalazi i Lazareva pećina, kao i istoimeni kanjon. Kanjon je dug devet  kilometara, što ga čini najdužim u istočnoj Srbiji. Nekada je ovo bilo sklonište hajduka, jer  niko sem njih nije smeo da kroči tu. 

Pored manastira, kao što su manastir Sveta Petka, manastir Lozica, Lapušnje, manastir  Pokrova Svete Bogorodice i srednjovekovni manastir Sveti Roman, posetioci vole da vide i  ostatke nekadašnjeg rimskog carstva. Gamzigrad je mesto na kojem se nalazi čuvana rimska  palata – Feliks Romulijana, koja se nalazi na Listi svetske baštine. Ovo je bila rezidencija cara  Gaja Valerija Maksimilijana Galerija, koji je sahranjen u jednom od dva mauzoleja na  obližnjem brdu Magura, gde se uz obrede “pridružio bogovima“. 

Rtanj je planina koja odiše magijom neverovatnih pejzaža, misterijom prirode, energije,  mnogih priča o čudesnim bićima i vanzemaljcima, lekovitim silama… svaka od priča i svaki od  mitova dodatno krase ovu planinu i čine je pravom turističkom i životnom atrakcijom.

Autor: Marija Mamić

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *