Bendžamin Frenklin-sloboda kao ultimativni cilj svakog čoveka

Društvo

Sigurno ste čuli za prvog velikog Amerikanca koji je svojim idejama ostvario  američki san ujedinjenja i stvaranja jedne zemlje koja će vekovima kasnije  postati jedna od vodećih sila na svetu. Jedan čovek i jedna želja bili su dovoljni  da promene putokaz istorije u potpunosti. 

Bendžamin Frenklin bio je političar, učesnik u Američkom ratu za nezavisnost,  smatra se tvorcem Deklaracije za nezavisnost, kao i tvorcem američkog ustava,  napisao je mnogobrojna dela koja su kasnije ušla u nezabilaznu litaraturu svakog  političara. Međutim, on je za društvo bio od velikog značaja, pored svojih  političkih mogućnosti, bavio se i štampanjem koje je naučio još u mladosti kada je želeo da objavi svoja dela. Sigurno ste čuli za onu izreku „Vreme je novac, a  novac je moć“, zašto bi čekali da neko obavi posao umesto nas, ako možemo  sami? 

Frenklin se nije zadovoljavao malim stvarima, misao je nekada dovoljan  pokretač da se zagrebe ispod površine i iskoristi potencijal koji je tako dobro  skriven. Bio je i pronalazač, sve što je podložno otkrivanju i može bar na  nekoliko tenutaka olakšati život vredno je istraživanja. Izumitelj gromobrana,  dosta vremena je proveo u određivanju specifikacija Golfske struje, pronašao je i  Franklinovu peć, bifokalne naočare i napravio je prvu mašinu za umnožavanje. 

Svet je dovoljno veliko mesto za život, zašto ga ne iskoristiti najbolje što  možemo?  

Profit je zaista nešto što sve zemlje drži na okupu, naravno, stanovništvo je  bitno, teritorija je bitna, ali prehrana i uslovi za život su nezaobilazna sekvenca  koja je svakom živom biću potrebna. Svaki resurs koji je podložan promeni, i  koji se može iskoristiti, a dar je jedne određene zemlje treba neprekidno  obnavljati i razvijati. S toga, Bendžamin Frenklin je uveo sistem rasvete, i  obnovio celokupan američki poštanski sistem. Osnovao je prvu javnu biblioteku  u Americi, zemlja bez obrazovanog građanstva predstavlja samo parče zemlje  koje je podložno rasparčavanju.  

Osnivač je Akademije koja danas nosi naziv „Univerzitet Pensilvanija“, i za  njega se vezuje eksperiment puštanja zmaja, mnogi naučni radovi koje je  proizvodio vezani su za fiziku, pa tako i ovaj, u ovom eksperimentu dokazano je  da je grom jedna vrsta električne varnice.  

Investicija u znanje plaća najbolje kamate. Tamo gde inteligencija crta svoju  granicu, mašta i upornost je brišu. Ukoliko nešto želiš zaista jako, nastojiš da to i  ostvariš. 

Autor:Sanja Petkov

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *