- Ikona filmske umetnosti, jedan od najvećih režisera i glumaca Čarli Čaplin, nezaboravni tužna i urnebesno smesšna skitnica Holivuda, rođena je na današnji dan 1889. godine.
Čaplin je ostao poznat kao jedan od 3 najveća komičara ere nemih filmova, pored Bastera Kitona i Harolda Lojda.
Čaplin je otišao u SAD 1910. godine i tamo je započeo karijeru u filmskim burleskama. Međutim, vrlo brzo se osamostalio i stakao je svetsku slavu originalnim likom sentimentalnog klovna- skitnice.
Lik dobroćudne skitnice postao je jasna snaga filmskog govora i ljudi su se lako identifikovali sa njim jer je u teškim vremenima uspeo da izrazi I sačuva univerzalne ljudkse vrednosti.
Iako nikada nije propovedao radikalizam, bilo kojeg oblika, Čaplinov filmski opus je bio dovoljan razlog da ga godina progoni šef FBI-ja Edgar Huver, a u vreme antikomunističke histerije u SAD, Čarli Čaplin je postao žrtva američkog repzblikanskog senatora Džozefa Makartnija, pa je 1952. godine morao da emigrira u Švajcarsku, gde je i umro 1977. godine.
Čaplin je bio majstor smeha i suza, ponekad i jednog i drugog istovremeno. Štap i šešir njegovog čuvenog skitnice jedan su od zaštitnih znakova i simbola filmske umetnosti.
Čarli Čaplinje snimio 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. godine mu je dodoljen ,,Oskar” za živptno delo.
Američki producenti tog doba su tvrdili da je Čaplin bio inspiracija voltu Dizniju prilikom osmišljavanja lika Mikija Mausa.
Iako je snimao filmove koji su imali dosta dramatičnu notu, Čaplin ipak ostaje zamapćen po komediji. S pravom, jer je svakako revolucionarna figura u ovom žanru.
Komedija, drama ili oba, evo liste njegovih 10 najboljih filmova:
- Svetla velegrada (1931)- Priča prati šarmantni lik skitnice koji se zaljubljuje u slepu devojku. Kako bi sakupio novac da pomogne devojci, Čaplin ulazi u burni brijateljski odnos sa milionerom koji je ujedno i alkoholičar.
- Moderna vremena (1936)- Ovaj film prati čuveni lik skitnice koji se muči i bori da preživi moderna vremena uz pomoč mlade i lepe beskućnice.
- Veliki diktator (1940)- Ovo je prvi Čaplinov zvučni film, koji je ujedno i njegova najpopularnija komedija. Film je parodija na Nacističku Nemačku, Hitlera i Musolinija, ali su imena u filmu promenjena. U svojoj autobiografiji iz 1964. godine, Čaplin je napisao da ne bi snimio ovaj film da je znao koliki je istinski obim užasa nacističkih koncentracionih logora.
- Zlatna groznica (1952)- Skitnica putuje na Aljasku kako bi učestvovao u potrazi za zlatom.Nakon što ga je zadesilo nevreme, završava u zabačenoj kolibi s tragačem i beguncem. Ipak, konačno stiže u gradić pun tragača za zlatom i odmah se daje u traganje.Nakon što je prihvatio posao nadgledanja kolibe još jednog tragača, zaljubljuje se u usamljenu devojku iz saluna za koju greškom pomisli da se i ona zaljubila u njega
- Mališan (1921)- Ovo je prvi dugometražni film koji je Čaplin režirao. Priča ponovo prati Skitnicu koji odlučuje da preuzme brigu o napuštenom detetu na sebe. Međutim, događaji i oskolnosti teraju Skitnicu da se priupita da li je ova odluka ispravna.
- Cirkus (1928)- Priča je vrlo jednostavna, Skitnica pronalazi posao, ali i devojku svog života u cirkusu.
- Gospodin Verdu (1947)- Gospodin Verdu je drugi veliki Čaplinov zvučni film, i sigurno najkontroverzniji film u njegovom opusu. Ovo je velika prekretnica u Čaplinovom stvaralaštvu, jer se posle 30 godina, on odvaja od lika Skitnice. Film nije prijao američkoj javnosti, pogotovu kraj filma u kome Čaplin postavlja pitanje zašto je neko ko ubije nekoliko žena ubica, a generali, političari i trgovci oružjem koji ubiju milione u ratu se smatraju herojima. Čaplin je uskoro proglašen za levičara i proteran iz SAD
- Svetlosti pozornice (1952)- Komičar čija je karijera na izmaku i depresivna balerina, koja je sklona suicidalnim mislima, moraju da brinu jedno o drugome kako bi preživeli surov svet i zajedno pronašli smisao života.
- Parižanka (1923)- Žena nailazi na svog bivšeg verenika I odjednom se nalazi na raskrsnici. Da li da izabere ljubav ili sigurnost?
- Kralj u Njujorku (1957)- Nedavno svrgnuti evropski monarh traži sklonište u Njujorku, gde slučajno postaje televizijska zvezda. Kasnije pogrešno biva proglašen za komunistu.
Autor: Emilija Janjić
odlicno pises divno bravo