Uticaj EXIT festivala na zbližavanje mladih

Društvo

Festival danas poznate i široko rasprostranjene elektronske muzike sve više utiče na prisnije odnose i interakciju mlađeg stanovništva širom Evrope.

 

EXIT ZBLIŽAVA MLADE U REGIONU

EXIT je višestruko nagrađivani muzički festival koji se održava jednom godišnje na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu. EXIT festival osnovan je 2000 godine i tada je trajao čak 100 dana. Prvenstveno EXIT je imao političku podlogu, međutim vremenom EXIT postaje festival koji sve više zbližava mlado stanovništvo širom regiona. Nakon raspada Jugoslavije bilo je potrebno omogućiti ponovnu interakciju između nekadašnjih država članica. Festival kao što je EXIT predstavlja idealan most koji spaja jaz u različitim kulturama, verama i nacionalnostima. Prema izjavi bosanskohercegovačkog i hrvatskog novinara i književnika Miljenka Jergovića.  

 ,,Klinci koji se ne sjećaju Jugoslavije, oni koji su se rodili tokom balkanskih ratova, po Zagrebu, Ljubljani, Splitu, Osijeku, Sarajevu kupovali su karte za EXIT. Pakovali su rance i šatore i putovali u zemlju o kojoj su na televiziji i u školi mogli čuti sve najgore. To je najvažnija stvar koju je EXIT postigao u svih dvadeset godina svoga postojanja.’’

 

NEOPRAVDANE PREDRASUDE PREMA ELEKTRONSKOJ MUZICI

Kada se pomene elektronska muzika – obično se ljudi drže predrasude da je to ona „tuc, tuc“ muzika, nemelodična, jednolika, bez reči. Zamišljaju neke mračne prostorije, ljude čudnog ponašanja i načina oblačenja. Muzika elektronskog tipa, ne samo da nije to, već predstavlja suštu suprotnost istog. Pre svega, obuhvata ogroman broj podžanrova, poput minimala, tech house-a, progressiv house-a, drum ‘n’ bass-a, itd, koji su međusobno potpuno različitog ritma, „vajba“ , melodije, i svaki od ovih zvukova ima moć da privuče slušaoca ukoliko istoj pristupi na pravi način. Ona , takođe, propagira upravo različitost, slobodno mišljenje, slobodu uma, govora, oblačenja, ponašanja, predstavlja beg od svakodnevnih problema, predrasuda, dosadnog života i upravo njena underground strana je jedna velika revolucija, bori protiv mainstream-a, apsolutističke vlasti i sveg lošeg što nas okružuje u nasoj svakodnevnici. Prema rečima mlade studentkinje Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu Mine Vukosavljević sama šarolikost i raznovrsnost ove muzike , kao i ljudi koji je slušaju vidi se upravo na festivalima poput Exit-a i Festivala 84 na Jahorini

,,Oba festivala spajaju ljude najrazličitijih kultura, veroispovesti, nacionalnosti; ljude različitog ponašanja, načina razmišljanja. Svaki od ovih festivala pokazuje koliko je najbitnije upravo kako razmisljaš , kakva si osoba, koliko su predrasude nešto što je apsolutno nepotrebno i jedan tipičan primer kako muzika spaja ljude. Od cele grupe ljudi koji su na festivalu tih par dana, cela atmosfera proizvodi jednu neverovatnu zajednicu ljudi koju su tu sa istim ciljevima – da igraju, pevaju, zabave se pre svega, upoznaju ljude, komuniciraju , razmene iskustva, mišljenja, opuste se, da sve predrasude i loša razmišljanja padnu u vodu, i na tih par dana zaborave sve nedaće i probleme. A ono što je najbitnije – suštinu i emotivnu jačinu samih festivala je nemoguće preneti ukoliko zapravo ne povedete dobru ekipu i to osetite iz prve ruke.’’

 

UTICAJ DROGE NA FESTIVAL

Nažalost, danas sve više mladih konzumira narkotike. Droge kao što su ekstazi, MDMA, speed (brzina), pečurke, LSD, sve više bivaju konzumirane na festivalima koji sadrže u svom programu elektronsku muziku.EXIT festival svake godine preuzima neophodne mere na samom ulazu na festival, organizovani su pretresi u vozu, pretresi autobusa, takođe i ličnog prevoza kako bi nivo narkotika na festivalu bio sveden na minimum. Prema rečima psihologa Zemunske gimnazije Ivane Vuković ogromna je razlika pri poseti EXITU u odnosu na to da li se drogiraš ili ne.

,,Festival kao što je EXIT svakako ne može imati pozitivan uticaj na zbližavanje mladog stanovništva s obzirom na to da je na istom zabeležena velika količina narkotika. Odnosi koji su bazirani na ,,sintetičkom“ upoznavanju ne mogu svakako omogućiti valjanu interakciju. Na Dance Areni možete se susreti sa brojnim domaćim i stranim licima koji se nalaze pod dejstvom narkotika.’’

 

RAZNOLIKOST MUZIČKOG PROGRAMA

S obzirom na toda EXIT festival traje od 2000-te godine, kroz zidine tvrđave prošlo je mnoštvo generacija, koje su sa sobom ponele nezaboravna iskustva i najlepše uspomene. EXIT omogućava zagarantovan provod svim generacijama, i onim koje su već uveliko stalni posetioci, i onim koje tek dolaze. Prema rečima jednog od osnivača EXIT festivala Dušana Kovačevića publika je stalno u porastu i dolazi do pobede nad generacijskim jazom.

,,Već više od deset godina, koliko se rade nezavisna istraživanja publike na festivalu, jedno se ne menja. Prosečan posetilac ima 22-23 godine. i zaključak je logičan, smena se dešava konstantno, a posebno je to osetno sedamnaest godina kasnije, kada u publici imate ljude koji za Exit znaju ceo svoj život, doslovno. Danas odrastaju generacije koje ne znaju za Novi Sad bez Exita i doživljavaju ga kao nešto što je deo kulturne tradicije grada i države. A to se može isto reći i na daleko širem, regionalnom planu. Mi se obraćamo toj novoj publici, ali i onim starijim, Exit veteranima, i trudimo se da pružimo program za sve. Tako se neretko događa da tinejdžeri prvi put dolaze na festival, ne sa starijom braćom i sestrama, nego sa roditeljima.’’

 

CONNECTING PEOPLE KAO JEDNA OD NAJVAŽNIJIH GRADA

EXIT festival svake godine poseti sve veći broj mladih ne samo iz regiona nego i šire. Sve više stranaca odlučuje se da dočeka nezaboravna jutra na Petrovaradinskoj tvrđavi i oseti atmosferu ovog novosadskog festivala. Prema rečima mlade studentkinje Visoke turističke škole u Beogradu, Jane Prendić najlepša iskustva, kao i poznanstva sa stranim državljanima upravo se mogu ostvariti na Dance Areni. 

,,Festival kao što je EXIT ruši sve apsurde i predrasude o nacionalnosti i veri. S obzirom na okruženje i nacionalnu istoriju kojoj smo svi nakolnjeni često se stvara pogrešna slika o nekadašnjim suparnicima, ponaročito turskom stanovništvu. Ove godine imala sam priliku da upoznam nekolicinu njih. Vrlo prijatnog i miroljubivog stava sa velikom empatijom i oduševljenjem prema našoj državi i kulturi, stvorili su mi mnogo lepšu sliku o samom festivalu, i porušili su sav skepticizam koji je nama školski ubačen. Prva misao koja opisuje EXIT festival jeste zapravo uklanje predrasuda, loših misli, davanje mogućnosti da budeš slobodan, upoznaš različite kulture na domaćem terenu, osetiš ljubav i sklopiš neobična i nezaboravna prijateljstva.’’   

 

KORONA VIRUS I FESTIVAL

U zavisnosti od toga koga pitate, muzika uživo će se vratiti do Uskrsa, ili možda do leta, ali bi svakako mogla do kraja godine. A čak i uz vakcinu, proći će dosta vremena pre nego što se turneje vrate u normalu.

Isprva, makar, socijalno distanciranje biće primenjivano u zatvorenim prostorima, sa nametnutim jednosmernim sistemom kretanja do šanka i toaleta. Brzi testovi na Kovid-19 na festivalskim ulazima još su jedna mogućnost, mada ta ideja nije do kraja pouzdana. Druge mogućnosti uključuju skenere temperature, prskanje obožavalaca „maglom“ od dezinfekcionih sredstava dok ulaze u prostor i interaktivne narukvice koje vibriraju kad se smanji socijalna distanca.

Prošle godine se 6. septembra na Petrovaradinskoj tvrđavi odigrao nešto drugačiji scenario. Festival je bio ograničen na 500 gostiju tako da se nije stvarala nigde gužva. Organizatori su se potrudili da sve bude maksimalno ispoštovano sa zdravstvene strane – merenje temperature na ulazu, ulazak samo sa maskom, zone na festivalu podeljene u posebne odeljke gde može da bude maksimalno po 5 ljudi istovremeno i redari koji to kontrolišu

 

Možemo zaključiti da EXIT festival ima dobre efekte na društvo u kojem živimo. Omogućava nam da upoznajemo nove ljude, pređemo preko primitivnih principa koju su, nažalost, usađeni velikom procentu domaćeg stanovništva. EXIT festival pomaže rušenju granica i stereotipa, pruža mogućnost interakcije sa ljudima drugih kultura, religija, životnih navika, a da se pri tome ne nailazi na osudu.

Autor: Isidora Simić

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *