Muzej Van Goga, muzej inspiracije i hram umetnosti

Kultura

Muzej Van Goga nalazi se u divnom holandskom gradu nadaleko pozntom po poljima i vrtovima lala, vetrenjačama i šarolikim građevinama koje čine Amsterdam jednom od najdražih destinacija za odmor i putovanje. Ovaj muzej sadrži dela Vinsenta van Goga, ali i nekih njegovih savremenika. Ovde se možete upoznati sa kolekcijom brojnih njegovih crteža i slika. Naime, muzej raspolaže sa oko 200 njegovih slika iz svih faza stvaralaštva, kao i sa oko četiri stotine crteža, mežu kojima svoje mesto imaju i slike  Ljudi koji jedu krompir kao i Spavaća soba  i jedna verzija Suncokreta. Prema podacima posećenosti, iz 2009. godine, Muzej Van Goga je najposećeniji muzej u Holandiji i nalazi se među trideset najposećenijih muzeja sveta. 

Nakon Vinsentove smrti, 1890. godine, u njegovoj 37. godini, za njim je ostalo enormno nasleđe u vidu njegovih umetničkih dela, koje broji oko 900 slika i oko 1100 crteža. Brojna dela su prodata, mnoga su poklonjena prijateljima, a ostala dela nasledio je njegov mlađi brat, trgovac umetninama, Teo van Gog. Pored bratovljevih dela, Teo je bio kolekcionar i umetničkih dela njegovih savremenka, među kojima su svoje mesto zauzimali i Pol Gogen i Andri de Tuluz-Lotrek. Ubrzo nakon što je Vinsent preminuo, smrt je zakucala i na vrata njegovog brata, te je sve nasledstvo nasledila njegova udovica, Johana van Gog, koja se pobrinula o organizaciji izložbi Van Gogovih dela i na taj način dala veliki doprinos u upoznavanju publike sa životom i delima Van Goga. Prva značajna izložba organizovana je 1905. godine, u amsterdamskom muzeju Stedelijk. Za razliku od ovog muzeja, muzej Rijksmuzeum odbio je ponudu da prihvati Vinsentova dela kao pozajmicu. Johana je, osim toga, promovisala je publikaciju pisama koje je Vinsent adresirao na svog brata Tea, i to na nekoliko jezika. Nakon što je preminula, kolekcija je došla do ruku njenog sina. Bila je na raspolaganju nekolicini muzeja, a slike su konstantno bile izlagane u muzeju Stedelijk, sve dok Muzej Van Goda nije otvorio svoja veličanstvena vrata, 1973. godine. 

Muzej je sačinjen od dve zgrade. Originalna konstrukcija ove građevine delo je holandskog arhitekte Gerita Ritvelda. Zbog njegove smrti zgrada nije bila završena sve do 1973. godine. Drugu je zgradu uradio japanski arhitekta Kišo Kurosava. Ovo krilo u obliku elipse služi za izožbe, a podzemnim hodnikom povezano je sa drugom zgradom. 

Kako izgleda unutrašnjost ovog muzeja, kao i dela koja možete videti, analizirati i posmatrati kada posetite muzej, možete pogledati i na njihovoj Instagram stranici, gde svakodnevno objavljuju neke od najlepših prizora iz samog muzeja, a ono što posetioce najviše oduševi jeste „polje“ suncokreta. Kako to izgleda pogledajte u nastavku: https://www.instagram.com/p/CLAEsQqn_YR/?igshid=1tthgivbpd2lt

Još neke stvari koje (možda) niste znali o Van Gogu

  • Kao što i obično biva sa velikim ljudima i umetnicima poput njega, pre nego što je stekao slavu kao slikar (iako je ona došla tek nakon smrti, opet – kako to i obično biva u svetu nauke i umetnosti), bavio se najrazličitijim poslovima. Na primer, radio je kao pripravnik u trgovini umetničkim delima u Hagu, kao nastavnik u Engleskoj, zatim u knjižari u Holandiji. Osim toga, radio je i kao propovednik u verskoj organizaciji. Dakle, kao što vidimo, nijedan umetnik nije slavu stekao preko noći, niti je rođen pod srećnom zvezdom. I Van Gog se bavio poslovima koje mi, obični smrtnici, obavljamo. 
  • U ljubavi nije bio velike sreće. Bio je zaljubljen u rođaku udovicu Kee Vos-Stricker, ali ona je njegovu ljubav odbila. Zatim je gajio osećanja prema jednoj devojci koja mu je služila kao model, ali njegova porodica nije podržavala ovu vezu zbog toga što se devojka ranije bavila prostitucijom, te je veza okončana. Ali i naredna njegova ljubav bila je tragična jer ovoga puta roditelji njegove devojke nisu prihvatali njega. Nesrećna devojka, Margot Begemann, pokušala je da izvrši samoubistvo zbog toga. U sličnom duhu je završena i njegova naredna i poslednja romansa koju je imao sa umetničkim modelom i vlasnicom kafića Agostinom Segatori.
  • U maju 1889. godine, završio je u ustanovi za mentalno obolele u Francuskoj. Prethodno mu je dijagnostikovana epilepsija, međutim, specijalisti su na listu njegovih oboljenja dodali i bipolarni poremećaj, alkoholizam i metabolički poremećaj. Dok je boravio u psihijatrijskoj bolnici naslikao je više od stotinu slika, od kojih su neke njegove najpoznatije i svrstane u njegova najbolja dela: Irisi i Zvezdana noć.

Pogledajmo još neke od njegovih najpoznatijih dela

A za one koji preferiraju upoznavanje sa životom i delom umetnika na malo drugačiji način, putem filma, predlažemo jedan odličan, neobičan film, koji će vas inspirisati i oduševiti izvanrednim i nesvakidašnjim načinom na koji je predstavljen život i rad Van Goga. Sledi trejler za Loving Vincent.

https://youtu.be/CGzKnyhYDQI 

Uživajte u subotnjoj večeri!

Autor: A.P.

6 thoughts on “Muzej Van Goga, muzej inspiracije i hram umetnosti

  1. Hvala sto si podelila sa nama ove korisne informacije obozavam umetnost nisam bila u muzeju a zahvaljujuci tvom tekstu kao da jesam docarala si I zivot I dela zasta sjajno 💕

Ostavite odgovor na Marija Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *