Bio je američki Maksim Gorki! Divljina ga je često zvala, a on je odlično razumeo njen zov!

Kultura

Džon Grifit, nama poznatiji kao Džek London, rođen je na današnji dan 1876. godine u San Francisku. Bio je najpoznatiji i najprodavaniji američki autor svog vremena. Iako je detinjstvo i mladost proveo u okorelom siromaštvu, zahvaljujući svom književnom radu, uspeo je da se obogati, što je u ono vreme, kao i danas, bila prava retkost.

U mladosti je bio mornar, vojnik, lovac na bisere, stigao je čak do Japana, gde se bavio zabranjenim lovom na foke. Kasnije je, kao novinar, izveštavao sa rusko-japanskog bojišta, a tada je stigao i da oplovi Koreju.

O njegovom detinjstvu zna se malo. Odrastao je u lošem porodičnom okruženju. Majka ga je sa samo 11 godina dala na čuvanje svojoj robinji, koju je pisac kasnije posmatrao kao pravu majku. Otac ga nikada nije prihvatio. Zbog siromaštva morao je da se školuje sam. Godine 1885. pronašao je staru novelu pod nazivom Signa, koja mu je poslužila kao inspiracija za pisanje.

Dvanaestog jula 1897. godine Džek London je zajedno sa kapetanom Šepardom otputovao u Klondajk u potragu za zlatom. Aktuelna zlatna groznica ni njega nije zaobišla. Vreme koje je tamo proveo pozitivno je uticalo na njegovo stvaralaštvo, ali ne i na njegovo zdravlje. Razboleo se zbog neuhranjenosti i jedva preživeo. Sve što je tamo doživeo inspirisalo ga je da napiše svoje prvo delo, To Build a Fire (Graditi vatru), koje mnogi smatraju vrhuncem njegovog stvaralaštva.

Osim ovog dela, napisao je preko 50 romana i pripovedaka. Dela koja su ga proslavila su Zov divljine i Beli očnjak, a pored njih izdvajaju se i Kći snega, Morski vuk, Čelična peta, Sin Sunca i mnoga druga.

Odlično je razumevao jezik i život siromašnih, potlačenih, ljudi sa drušvenog dna, pa su ga zato prozvali američkim Maksimom Gorkim. Bio je elokventan, iako se sam školovao. Bio je i materijalista koji je više od svega poštovao prirodu. Buntovnik i avanturista, čija dela su nastajala iz njegovog nemirnog i burnog života. Ulagao je ogroman trud u svoje stvaralaštvo, što je često dovodilo do toga da spava samo tri sata dnevno. Voleo je da pliva, jaše i jedri.

Umoran od slave, novca i pisanja, Džek London je izvršio samoubistvo 22. 11. 1916. godine. Prema rečima njegove ćerke, knjiga Zvezdana lutalica je poslednja knjiga u koju je uložio čitav svoj napor i trud, pa i bogatstvo.

U nastavku možete pročitati neke od njegovih najpoznatijih citata.

Život nije samo imati dobre karte, već i dobro odigrati čak i kad su loše.

Plašiti se znači biti zdrav; strah od smrti vodi životu.

Stvar nije u tome šta govorite, već kako govorite.

Nije milosrđe dati psu kost. Milosrđe je podeliti s njime kost kada si gladan kao on.

Autor: Jelena Ćetković

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *