Japan u porbi protiv jednakosti

Biznis

U Japanu postoji klasna podela između radnika. Postoje „redovni“ zaposleni i sve je veći broj neredovnih zaposlenih, od kojih su mnoge žene. Razlike između ove dve grupe postaju sve češće kada su na snagu stupile sudske presude u kojima se navodi da poslodavci ne moraju da pružaju radnicima bez “stalnog” radnog statusa iste penzije ili beneficije kao i ostalim kolegama, uprkos tome što rade identičan posao.

Sistem doživotnog tj. stalnog zapošljavanja napredovao je u Japanu nakon Drugog svetskog rata i od tada poslodavci tvrde da povećana fleksibilnost pri zapošljavanju i otpuštanju zaposlenih povećava ekonomsku efikasnost. Početkom 1980-ih oko 16% japanskih radnika bilo je neredovno zaposleno. Prema najnovijim vladinim statistikama, taj broj je narastao na 37%.

Womenomics, japanski program dizajniran za zapošljavanje i unapređenje žena na radnom mestu imao je ograničen uspeh, jer je preko polovine japanskih žena u radnoj snazi zaposleno kao neredovni radnici.

Klasna podela utvrđena je rano u japanskom sistemu zapošljavanja, a kompanije na proleće održavaju raznorazne programe za zapošljavanje diplomaca. Oni koji pronađu posao, doživotno će se zaposliti. Ostali su zaposleni kao neredovni radnici.

Seishain, redovni radnici, dobijaju izdašan penzijski plan i dva godišnja bonusa, od kojih svaki vredi najmanje mesečnu platu. Ostale pogodnosti mogu uključivati stan koji poslodavci plaćaju i gotovo ih je nemoguće otpustiti.

Posle rata poslovi su uglavnom išli muškarcima. Većina zaposlenih dobila je doživotno zaposlenje do kasnih 1980-ih. Promena je započela 1990-ih, nakon naglog ekonomskog pada. Zakoni su počeli da favorizuju poslodavce. Na kraju finansijske krize 2008. godine, broj radnika koji nisu redovni povećao se drastično.

  1. novi zakon nalaže da se radnici koji nisu redovni pretvore u seišine nakon pet godina i da razlike u njihovim uslovima ne bi trebalo da budu mnogo drugačije. Zakon je imao malo uticaja jer značenje “drugačijih razlika” nije pravilno definisano i mahom favorizuje poslodavce.

Autor: Milica Stanković

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *