Pravoslavni vernici danas proslavljaju srpskog despota iz dinastije Mrnjavčević

Društvo

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetog Jovana, despota srpskog.

Jovan Uglješa Mrnjavčević bio je jedan od dva sina velikaša Mrnjave, osnivača dinastije Mrnjavčević. Svoju karijeru započeo je kao konjušar na dvoru cara Dušana. Međutim, od 1346. godine Uglješa, kao Dušanov namesnik, dobija na upravljanje oblasti oko Dubrovnika i Trebinja. Nakon smrti cara Dušana, 1355. godine, Uglješa odlazi sa primorja i vraća se Serskoj oblasti, kojom je u to vreme upravljala Jelena, Dušanova udovica.

Po povratku Serskoj oblasti, Uglješa se ženi Jelenom, ćerkom kesara Vojihne. Taj brak doneo mu je mnogo pogodnosti. Kao zet srpskog vlastelina i istaknutog vojskovođe postao je veoma jaka ličnost. Kako se navodi u starim spisima, Uglješa je zajedno sa svojim tastom gospodario velikom teritorijom oko granica Romanije. Pretpostavlja se da je u tom periodu nosio titulu velikog vojvode, što je bila velika uloga u Srpskom carstvu.

Despotsku titulu dobio je 1365. godine, nakon krunisanja njegovog brata Vukašina. Taj period je period najvećeg uspona braće Mrnjavčevića. Uglješa uspeva da se od 1366. godine pominje kao jedini Serski vladar. Jelenina vladavina nad Serom poslednji put je posvedočena u sudskom aktu Serske mitropolije 1965. godine. Serska oblast pod vladavinom Jovana Uglješe bila je najjača srpska oblast. Međutim, pod njegovom vladavinom ova oblast bila je više grčka, nego srpska. Najrasprostranjeniji jezik bio je grčki, a Grci su imali posebne pogodnosti na njegovom dvoru.

Vrhunac njegove vladavine bilo je delimično izmirenje srpske i vizantijske crkve. Razloga za izmirenje bilo je mnogo, ali se po svojoj važnosti posebno izdvaja sklapanje saveza između Srpskog i Vizantijskog carstva protiv Turaka.

Despot Uglješa Mrnjavčević se danas gotovo uvek vezuje za jedan događaj – Maričku bitku. Ova bitka dogodila se 26. septembra 1371. godine između Osmanskog carstva na jednoj strani i Srpskog na drugoj. Srpsku vojsku predvodila su braća Mrnjavčevići, i obojica su poginula u ovom događaju. Ističe se da je Uglješa stradao od posledica ranjavanja u boju. Nakon njegove smrti Vizantija je preuzela njegove oblasti.

Autor: Jelena Ćetković

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *