Na današnji dan, 16. decembra 1901. godine u Filadelfiji je rođena antropološkinja Margaret Mid. Otac joj je bio profesor ekonomije na Univerzitetu u Pensilvaniji, a majka sociolog koja se interesovala i bavila italijanskim imigranatima.
Upisala je Univerzitet u Indijani, prebacila se na Barnard koledž u Njujorku, gde je diplomirala a magistrirala i doktorirala na Univerzitetu u Kolumbiji. Dvadesetih godina prošlog veka upustila se u terenska istraživanja u Polineziji, na ostrvu Samoa gde je proučavala proces socijalizacije dece i adolescenata. Istraživanjem je došla do zaključka da nije bilo poteškoća u socijalizaciji ni starijih ni mlađih generacija u tradicionalnom društvu. Detaljnu analizu ostavila je u svom delu iz 1928. godine, „Sazrevanje na Samoi“. Ovaj put je iznedrio priče i iskustva o kojima se po prvi put javno govori. Autorka piše o uživanju devojaka u seksu i kasnijem stupanju u bračnu zajednicu, ali i o homoseksualnim aktivnostima i masturbaciji. Otvoriti i ogoliti ljudsku intimu u to doba bilo je revolucionarno. Ali bukvalno. Margaret Mid, odnosno njeni stavovi uticali su na pokretanje seksualne revolucije šezdesetih godina prošlog veka.
Njeno drugo značajno delo „Pol i temperament u tri primitivna društva” u kojoj analizira uloge žene i muškarca te zaključuje da lične osobine nisu determinisane polom, već su kulturno determinisane.
Po povratku sa terena, zaposlila se kao kustos Američkog prirodnjačkog muzeja u Njujorku, gde ostaje do kraja svoje karijere.Takođe je predavala i antropologiju na nekoliko univerziteta.
Bliska je bila sa Rut Benedikt, kako na profesionalnom tako i na ličnom nivou. Špekulisalo se da su bile u emotivnom i seksualnom odnosu, a poznato je da je i sama verovala da se seksualnost razvija tokom celog života. Sa druge strane, objavljena su pisma koja je razmenjivala sa antropološkinjom Rondom Metreks, čiji je odnos trajao preko dvadeset godina.
Preminula je godine 1978. u Njujorku.
Autor: Ana Damnjanović