Kako je Sveta Gora postala zabranjena za žene

Društvo

Sveta Gora je jedan od najvažnijih centara pravoslavlja na svetu. Nalazi se na severu Grčke, na jednom od tri poluostrva Halkidikija, Atosu. Poluostrvo je prekriveno gustim šumama i ispresecano jarugama. Na njemu se nalazi 20 manastira, u kojima boravi preko 2000 monaha. Na dvanaestom zasedanju Uneska, 1988. godine, Atos je proglašen svetskom baštinom, prirodnim i kulturnim dobrom.

Od davnina Svetu Goru nastanjuju i posećuju isključivo muškarci. Znate li zašto je to tako?

Zabrana ulaska ženama na Svetu Goru postoji još od 10. veka. Od tada pa do danas žene mogu jedino krstariti oko Atosa i posmatrati ga izdaleka. Osim ženama, ulaz na Svetu Goru zabranjen je i ženkama životinja. Međutim, svako pravilo ima svoje izuzetke, pa tako i ovo. Na Svetoj Gori postoje dva izuzetka, to su mačke i kokoške. Ove dve životinje dobrodošle su iz više tazloga. Mačke su monasima korisne jer love miševe i na taj način štite hranu i drevne monaške rukopise od uništavanja, a od kokošijih jaja monasi prave boje koje koriste prilikom ikonopisanja.

O tome zašto je ženama zabranjen ulaz na ovo sveto mesto postoji jedan konkretan razlog i jedna legenda. Konkretan razlog bio bi celibat. Smatra se da bi žene na Svetoj Gori dovodile u iskušenje sve monahe, pa je ovo jedini način da se njihov samački život osigura.

Drugi razlog vezuje se za legendu o Presvetoj Bogorodici. Prema verovanju, Bogorodica je jednom prilikom plovila sa Svetim apostolom Jovanom ka Kipru. U toku putovanja zastali su na Atos da se odmore. Oduševljena onim što je tu ugledala, Bogorodica je poželela da to poluostrvo bude samo njeno. Tada su se začule reči: Neka ovo mesto bude tvoje nasleđe i tvoj vrt, raj i nebo spasenja za one koji traže spasenje. Od tada se ovo mesto smatra vrtom Majke Božje, a ostalim ženama ulaz je zabranjen.

Međutim, neke žene, među kojima i Srpkinje, imale su mogućnost da posete Svetu Goru. Jedna od njih bila je carica Jelena, supruga cara Dušana, kome je, prema legendi, Majka Božja dopustila da se u srpskom pravoslavnom manastiru Hilandar skloni od kuge. On je sa sobom poveo svoju suprugu, koju je nosio u nosiljci, tako da nije kročila na tlo i time prekršila zakon. U znak zahvalnosti Jelena je postala ktitor manastira Hilandar.

Tokom dvadesetog veka mnogo žena pokušalo je da uđe na ovo sveto mesto. Mnoge od njih koristile su se najlukavijim načinima kako bi u tome uspele. Retke su one kojima je to pošlo za rukom, ali su zbog tog čina bile kažnjavane zatvorom.

Autor: Jelena Ćetkovič

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *