Dvanaestog decembra 1873. godine, na inicijativu tadašnjeg ministra finansija, Čedomilja Mijatovića, dinar je postao zvanični srpski novac. Na taj način otklonjen je dotadašnji monetarni haos i upotreba velikog broja različitih moneta stranih država. Iako je Srbija tada još uvek bila u vazalnom odnosu prema Otomanskom carstvu, ovo je bio veliki korak ka njenoj samostalnosti.
Srbija je 1865. godine pristupila Novčanoj konvenciji u Parizu. Prema tome, novčani sistem se morao zasnivati na načelima Pariske novčane konvencije. Srbija je morala imati novac sličan francuskom, pa je prvi srpski dinar skovan od srebra 1875. godine. Bio je istih dimenzija i težine kao francuski franak. Izrađen je u apoenima od 50 para, 1 i 2 dinara. Dinar je bio težak dva grama, 2 dinara težilo je duplo više. Prečnici su se takođe razlikovali – zavisili su od njihove vrednosti. Tako je prečnik novčića od 50 para bio 18 mm, dinar je bio prečnika 23 mm, a prečnik kovanice od 2 dinara iznosio je 25mm. Na prednjim stranama novčića nalazio se lik kneza Milana Obrenovića.
Prevlast Turaka nad našom zemljom ostavila je brojne posledice na naš jezik. Pa smo tako za obeležavanje stotog dela dinara preuzeli njihovu reč – para, što u prevodu na naš jezik znači srebro.
Ostatak novca morao je biti izrađen od zlata, pa je tako 1879. godine u Srbiji skovan prvi zlatni novac. Njegova nominalna vrednost bila je 20 dinara. Nakon proglašenja kneza Milana za kralja, kovan je i novac u vrednosti od 10 dinara. Ove dve kovanice, 10 i 20 dinara, u to vreme nazivane su Milandor.
Prva papirna novčanica koja je bila u opticaju izdata je 2. jula 1884. godine od strane Privilegovane Narodne banke Kraljevine Srbije. Imala je vrednost 100 dinara i bila je plativa u zlatu. Rađena je po uzoru na novčanicu od 100 franaka Narodne banke Belgije.
Od tada pa do danas srpski dinar je promenio dosta svojih oblika i vrednosti. Od 2003. godine Narodna banka Srbije počela je sa izdavanjem kovanica i novčanica koje danas koristimo. U opticaju su novčanice vrednosti od 10, 20, 50, 100, 200, 500, 1000, 2000 i 5000 dinara, i kovanice u vrednosti od 2, 5, 10 i 20 dinara. Na njihovim prednjim stranama nalaze se portreti ličnosti koje su značajne za istoriju naše zemlje, a na zadnjim stranama nalaze se spomenici kulture. Međunarodna oznaka za dinar je RSD.
Osim u Srbiji, dinar se koristi u Makedoniji, Alžiru, Bahreinu, Iranu, Iraku, Kuvajtu, Jordanu, Libiji, Tunisu.
Autor: Jelena Ćetković