Godina bez Zorana Rankića.

Kultura

 

Tačno je godinu dana otkako nas je napustio poznati glumac Zoran Rankić. Malo kome je to ime nepoznato, ali ako takvi postoje, odmah će se setiti o kome se radi ako im kažemo da se radi o gospodinu Popari.

Bio televizijski i pozorišni glumac, književnik i aforističar, u široj javnosti ostaće upamćen po ulozi Popare u seriji „Srećni ljudi“, ali i ulozi Nikole Kalabića u „Poslednjem činu“.

 

Zoran Rankić rođen je u Derventi 9. avgusta 1935. godine. Tokom Drugog svetskog rata, doselio se kao izbeglica u Gornji Milanovac, rodno mesto njegove majke. Srednju dramsku školu završio je u Sarajevu 1951. godine, kada počinje njegova profesionalana karijera.

Pored brojnih televizijske i pozorišnih uloga, pamtimo ga i po više stotina uloga na radiju, ali i sjajnim izvedbama na mnogim književnim večerima; objavio je nekoliko zbirki pesama, dramskih dela, kao i knjige aforizama. Jedan je od srpskih satiričara i aforističara uvršteni u antologiju srpske satire i aforistike „Srpska satira i aforizmi“ objavljenoj u SAD.

 

Zastupljen je u leksikonu Ko je ko u Srbiji, u antologiji Miroslava Vražine Ko je ko u našem humoru i satiri, antologiji Vitomira Teofilovića Vrag i šala, koja je prevedena na ruski jezik, u antologiji satiričnog aforizma Republike Srpske Led je probijen! Uskačite. Duška M. Petrovića, kao i antologiji savremenog srpskog satiričnog aforizma V. Teofilovića Slučajni uzorak. Aforizmi Zorana Rankića uvršteni su u dve ruske antologije aforizama, koje je štampala moskovska izdavačka kuća „Veče”.

 

Iako je u svojoj karijeri imao veliki broj uloga koje je igrao maestralno i po kojima će biti upamćen, čak 40 godina u Beogradskog dramskom pozorištu i 26 filmskih i serijskih uloga, nikada nije dobio nagradu za to. Sve nagrade i priznanja ticala su se njegovog književnog rada.

 

Od kraja novembra 2019. živeo je u Domu za stara lica u Krnjači. Duže vreme je bolovao od raka. Preminuo je na današnji dan 9. decembra 2019. godine u staračkom domu u Beogradu.

Sahranjen je na Novom bežanijskom groblju u Beogradu.

Autor: Vesna Đunisijević

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *