30. novembar – datum na kog je srpska umetnost tugovala u tri navrata

Kultura

Tri puta u bliskoj istoriji, srpska umetnost je 30. novembar dočekivala pod crnim velom, gubeći velika imena koja su gradila godinama našu kulturu. Mnoge su generacije stasale uz njihova dela, a buduće tek otkrivaju njihove veličine i moraju biti počastvovani što imaju tu privilegiju da su sunarodnici tako znamenitih ljudi.

 

Paja Jovanović, Miloš Crnjanski i Milorad Pavić – ne postoji niko u Srbiji, bićemo skromni i nećemo reći u čitavom svetu, ko nije čuo za ova tri velikana.

  1. godine napustio nas je veliki srpski slikar, predstavnik akademskog realizma, Paja Jovanović. Njegov opus bio je izuzetno bogat, a posebno je zapamćen po delima sa temama iz narodnog života i istorije. Stekao je evropsku slavu slikajući portrete vladara i aristokrata. Ubraja se među 100 najznamenitojih Srba. Živeo je veoma dugo, čak 98 godina, a umro je u Beču, gde je i proveo staračke dane.

 

Najpoznatija dela Paje Jovanovića:

„Seoba Srba“

„Krunisanje cara Dušana“

„Čas mačevanja“

„Borba petlova“

Portreti kralja Aleksandra, Mihaila Pupina i dr.

 

  1. godine izgubili smo jedno od najvećih imena srpske književnosti, Miloša Crnjanskog, koji se istakao kao pesnik, romansijer i pripovedač. Dobitnik je NIN-ove i Disove nagrade. Kao i Paja Jovanović, ubrojan je među 100 najznamenitijih Srba. Rođen je u Čongradu, na teritoriji tadašnje Austrougarske, a današnje Mađarske; umro je u Beogradu, u 84. godini.

 

Najpoznatija dela Miloša Crnjanskog :

„Seobe“

„Dnevnik o Čarnojeviću“

„Lament nad Beogradom“

„Roman o Londonu“

„Kod Hiperborejaca“

 

  1. ostavio nas je još jedan vrlo važan književnik koji je ostavio trajan pečat svojim delima, a to je Milorad Pavić. Bio je naš najbliži savremenik, rođen 1929. godine. Ostavio je traga kao prozni pisac, romansijer, stručnjak za barok i simbolizam, istoričar književnosti 17-19. veka, prevodilac Puškina i Bajrona. Bio je univerzitetski profesor, kao i dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

Dobitnik je brojnih nagrada od kojih su neke: NIN-ova nagrada, „Meša Selimović“, Vukova nagrada“, „Andrićeva nagrada“ i mnoge druge. Od 1991. redovni je član SANU sve do smrti. Umro je u Beogradu u 80. godini života.

 

Najpoznatija dela Milorada Pavića:

„Hazarski rečnik“

„Predeo slikan čajem“

„Unutrašnja strana vetra“

„Poslednja ljubav u Carigradu

Autor: Vesna Đunisijević

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *