Slovenija – činjenice koje niste znali

Društvo
  1. Slovenački jezik je jedan od najarhaičnijih jezika  Evropi i svijetu. Jedini je od službenih jezika EU, koji poznaje dvojinu. Pored toga ima najviše narječja s obzirom na broj stanovnika. 


  2. Preko 56% površine Slovenije pokriva šuma, što Sloveniju svrstava među 3 najšumovitije države u Evropi. Zanimljivo je da u Sloveniji, za razliku od većine ostalih država, rasprostranjenost šumskog područja iz godine u godinu raste. 
  • U Postojnskoj jami živi močeril, poznatiji kao čovječija ribica (proteus anguinus), tako nazvan zbog blijede i čovjeku slične boje kože i velikih slijepih očiju, prilagođenih vječnoj tami i životu u jami. Jedina je jamska vrsta u Evropi. U Sloveniji je zaštićena od 1922. godine. Od 1982. godine je na listi rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta kojima je zabranjeno trgovati. 
  • U Sloveniji je najveća ski skakaonica na svijetu – Planica, čiji posjetioci su do sada bili svjedoci preko 60 svjetskih rekorda u skijaškim skokovima. 
  • Na teritoriji Slovenije, u Vipavskoj dolini, odigrana je bitka koja je bila neposredni povod za raspad Rimskog carstva na istočni i zapadni dio 394. godine.


  • Najstariji slovenački grb Crni panter je, kao simbol Karantanije, postojao još prije pojave heraldike i jedan je od najstarijih evropskih grbova, a datira iz 1160. godine.


  • Prva slovenačka štampana knjiga bila je Katekizem, koju je 1550 godine napisao slovenački protestantski sveštenik Primož Trubar, koji slovi za začetnika slovenačkog književnog jezika. Za književni jezik Trubar je izabrao tadašnji ljubljanski gradski govor, sa primjesama dolenjskog i gorenjskog narječja. 
  • Slovenac Jurij Dalmatin je kao 12 na svijetu preveo Sveto pismo (Bibliju), davne 1584. godine.


  • U Sloveniji raste najstariji vinograd na svetu. To je Žametna črnina (Modra kovčina), čija starost se ocjenjuje na preko 400 godina! Uprkos tolikoj starosti, iz nje se svake godine napravi preko 25 litara vina. 

Slovenci su jedan između retkih naroda, koji su slavili dolazak i okupaciju Napoleona. U Ljubljani, na trgu Francuske revolucije, danas u čast Napoleonu stoji spomen stub Napoleonovoj Iliriji, a izradio ga je najveći slovenački arhitekt Jože Plečnik. .

Autor: Kristina Andrić

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *