Na današnji dan 1823. godine u Kragujevcu rođen je knez Mihailo Obrenović

Društvo

Na današnji dan 1823. godine u Kragujevcu rođen je knez Mihailo Obrenović. On je vladao Srbijom u dva navrata od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868. godine i dan danas važi za jednog od najpopularnijih srpskih vladara, čiji spomenik krasi centar srpske prestonice.

gtokg.org.rs

Mihailo je bio drugi sin kneza Miloša i knjeginje Ljubice. Detinjstvo je proveo u Kragujevcu, Beogradu i Požarevcu, gde je i završio svoje školovanje, da bi se zatim sa majkom preselio u Beč.

Nakon smrt njegovog starijeg brata, Milana Obrenovića, koji je zbog lošeg zdravstvenog stanja vladao samo mesec dana, Mihailo prvi put stupa na presto 1839. godine. Kao mladom i neiskusanom knezu određeno mu je Namesništvo koje su činili Avram Petronijević, Toma Vučić Perišić i njegov stric Jevrem Obrenović. Njegovu prvu, trogodišnju vladavinu, obeležili su stranački i dinastički sukobi između pristalica Obrenovića i Karađorđevića,

upload.wikimedia.org

Posle Vučićeve bune 1842. godine knez Mihailo je bio primoran da napusti Srbiju, a na presto dolazi Aleksandar Karađorđević.

Posle Svetoandrejske skupštine 1858. godine dinastija Obrenović se vraća na presto, a Mihailova druga vladavina počinje 1860.godine. Za razliku od prve vladavine, knez Mihailo se vratio kao obrazovan i zreo državnik jer je u vreme progonstva dosta putovao svetom i upoznao se sa naprednim idejama u modernim evropskim državama. Vladao je kao prosvećeni apsolutista i radio je na tome da Srbija postane nezavisna zemlja. Posle incidenta na Čukur česmi (kada je turski vojnik ubio srpskog dečaka), počinje ozbiljniji sukob Srbije i Turske a knez Mihailo traži od velikih sila da se zauzmu za Srbiju. Sultanovim fermanom iz 1867. godine Turci predaju preostala 4 utvrđenja knezu Mihailu, kojim Srbija dobija veći stepen autonomije u odnosu na Tursku, što se smatra najvećim uspehom Mihailove politike.

Knez Mihailo ubijen je već naredne, 1868. godine, u Košutnjaku, nedaleko od poznate Hajdučke česme. Glavni izršioci i atentatoti su bili braća Radovanović, Lazar Marić i Stanoje Rogić koji su uhapšeni i osuđeni, ali nalogodavci ubistva nikad nisu oktriveni.

Mihailo je sahranjen u Sabornoj crkvi u Beogradu, a na presto dolazi Milan Obrenović.

Autor: Iva Oluić

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *