Na današnji dan 1914. prolaskom broda Ankon otvoren je Panamski kanal
Panamski kanal predstavlja jedan od najvećih građevinskih poduhvata u istoriji. Još od 16. veka datira poreba za prolazom koji spaja Atlantski i Tihi okean. Kanal je bio naročito važan španskim i portugalskim kolinizatorima. Prvo je bio potreban iz vojnih razloga, a nedugo zatim, razvojem tregovine, pojavila se potreba da se i iz trgovinskih razloga napravi prolaz između dva okeana.

1855. je sagrađena Panamska železnica koja je prolazila kroz najkraći put Panamskog zemljouza kojim je trasirana putanja budućeg Panamskog kanala.
Francuska upravlja gradnjom
Sagradivši Suecki kanal, Francuzi su mislili da mogu isto da urade i na drugom kontinentu i gradnja Panamskog kanala počela je 1883. godine. Mislili su da će im iskustvo pomoći i da će novi kanal iskopati lako, ali nailaze na prvu prepreku, a to je što voda u kanalu nije u visini mora. Ovaj projekat je bio zahtevniji. Zahtevao je više inženjerskog umeća, modernu tehnologiju i ozbiljniji pristup.
Tropska klima i zemljište natopljeno vodom nije bila najveća nedaća ovog projekta – nego komarci. Malarija i žuta groznica odnele su do 1889. godine oko 22 000 života, što je oko četvrtina radnika godišnje. Smrtnost je bila veća kod evropskih radnika, nego kod lokalnih.
Zbog korupcija i prevara, kompanija je bankrotirala 1889. godine. Izgradnju je preuzela druga kompanija koja je čekala ozbiljne kupce koji će konačno završiti igradnju Panamskog kanala.
SAD upravlja gradnjom
SAD početkom 20. veka okreće leđa Kolumbiji sa kojom je planirala projekat vezan za izgradnju kanala i počinje da sarađuje sa Panamom, koja je u to vreme još uvek bila kolumbijska provincija.
Radovi na Panamskom kanalu se nastavljaju 1904., nakon što je sve kupljeno od Francuza i nakon što je sazvana Komisija za kanal. Prvo su napravljeni objekti koji će radnicima omogućiti normalne uslove za život. Najbitnija stvar koju su uradili je suzbijanje malarije i groznice.
Konačni uspeh sledi nakon što je za rukovodioca radova postavljen Džordž Gaultaz 1907. godine. Gradilište je podeljeno na atlantski, centralni i pacifički deo. Konačno je 1914. godine završen, a gradnja je Amerikance koštala 375 miliona dolara, a put od Zapadne Amerike do Evrope skraćen je za 42%.
Panama dobija potpunu kontrolu tek 1999. godine nakon višedecenijskih pregovaranja i nereda.

Zanimljivosti
• Kanal je dugačak 82km!
• Kanal za prolazak naplaćuje i preko 300 000 dolara.
• U kanal se sa atlantske strane ulazi sa severozapada, a iz kanala se u Tihi okean ulazi sa jugoistoka.
• 800 000 deoničara je izgubilo novac nakon propasti prvog projekta.
• 8-10h je potrebno da se prođe kroz kanal.
• 40 brodova dnevno prođe kroz kanal.
• 72 dolara košta jedan kontejner koji brodovi prenose, a brodovi mogu da prenesu i do 4400 kontejnera, što je skoro 316 000 dolara.
• 99% brodova može proći kroz ovaj kanal
• 1 milijardu dolara kanal donese panamskoj ekonomiji svake godine!

Autor: Jelena Dinić